Saini e Alu i luga

tala, Fuafuaga, fuafuaga ma iloiloga

Iloiloga ole Polokalama Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina ile Taulaga

O lo'o fa'amauina e le lipoti le iloiloga tuto'atasi o le vaeluagalemu ole polokalame ole International Science Council (ISC) Urban Health and Wellbeing programme.

le Polokalame mo le Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina (UHWB). na faavaeina i le 2014 ma o loʻo lagolagoina nei e le United Nations University International Institute of Global Health (UNU-IIGH) ma le InterAcademy Partnership (IAP), faʻatasi ai ma le tele o fesoasoani tau tupe mai le Chinese Academy of Sciences (CAS) i Xiamen, Saina. .

O le iloiloga sa faia e se vaega tutoatasi o le toalima tagata tomai faapitoa. Talu ai o le iloiloga o lo'o fa'amoemoe e logoina le isi vaega o le polokalame e sefulu tausaga, na taula'i atu ai ma le fa'amoemoe le vaega e iloilo ai ana galuega i le fa'ailoaina o vaega taua mo le tuputupu a'e ma le fa'atonuga.

Faʻamatala otootoga

O lenei lipoti o loʻo faʻamauina ai le iloiloga tutoʻatasi o le vaeluagalemu a le International Science Council (ISC)[1] polokalame o galuega ua faʻaigoaina "Urban Health and Wellbeing: A Systems Approach". O lenei polokalame, na faavaeina i le 2014, o loʻo lagolagoina nei e le United Nations University International Institute of Global Health (UNU-IIGH) ma le InterAcademy Partnership (IAP), faʻatasi ai ma le lagolago tau tupe tele mai le Chinese Academy of Sciences (CAS) i Xiamen. , Saina.

Talu ai o le iloiloga o lo'o fa'amoemoe e logoina le isi vaega o lenei polokalame e sefulu tausaga, na taula'i atu ai ma le fa'amoemoe le vaega iloilo iuga a latou galuega i le fa'ailoaina o vaega taua mo le tuputupu a'e ma le fa'atonuga.

Faailoga autu

  • O le iloiloga atoa a le vaega iloilo, o le International Program Office (IPO) ua fausia se 'fuafuaga faasaienisi' ma se komiti faafoe mataina, faapea foi ma le au talimalo i le lotoifale.
  • I le tolu pe sili atu tausaga muamua, sa feagai le IPO ma ni luitau i le ausiaina o ana sini ma sini e pei ona faatulaga mai i le fuafuaga. O nei lu'itau, e fa'amoemoeina i so'o se IPO fou, e amata mai i mataupu e feso'ota'i ma le gagana ma le aufaigaluega i le manino o fa'amoemoega. E manatu le vaega o le iloiloga o le manatu autu mo le polokalame - ia faia ni suʻesuʻega e faʻatatau i faiga faʻavae - sa manaʻo tele, ma ona o le utiuti o punaoa, e manaʻomia ai le toe mafaufau lelei i le auala e agai ai i luma. O le fuafuaga mo le faʻamaopoopoina o galuega suʻesuʻe e leʻi faʻataunuʻuina.

fautuaga

E tusa ai ma le iloiloga a le vaega iloilo, o le polokalame e le o i luga o le ala e ausia ai sini e pei ona taua i le uluai fuafuaga faasaienisi. E tusa ai ma laasaga e sosoo ai, e fautuaina e le laulau iloiloga e faapea:

  • E tatau i le ta'ita'i o le IPO ona galulue fa'apa'aga ma le CAS ma le komiti fa'afoe e toe iloilo le fuafuaga fa'asaienisi ina ia mafai ai ona fa'atino sini ma fa'amoemoe e talafeagai, mafai ma mafai ona ausia.
  • O lo'o fa'amalosia malosi le IPO e fa'avae se fa'ata'ita'iga fa'atatau ma/po'o fua fa'atatau (fa'ata'ita'iga o fa'ai'uga autu) e avea ma foeuli mo galuega i lea aso ma lea aso ma avea ma auivi mo le iloiloga.

E talitonu malosi fo'i le vaega o le iloiloga e lava le malosi o le polokalame e mafai ai ona fa'aitiitia, fa'atatau i a'afiaga i lona la'asaga mulimuli ma le fa'ai'uga, pe a mae'a ona fa'atino faiga talafeagai mo tagata faigaluega.


[1] O le International Science Council (ISC) na faavaeina i le 2018 ina ua maeʻa le tuʻufaʻatasia o le International Council for Science (ICSU) ma le International Social Science Council (ISSC). O lenei lipoti sa saunia a o lei tuufaatasia; pe a talafeagai ai, ua toe fa'afou igoa e atagia ai o le ISC o se lagolago fa'atasi o le polokalame e amata ia Iulai 2018.

faʻatomuaga

O le soifua maloloina o tagata na faʻaalia i le International Council for Science (ICSU) Strategic Plan (2006-2011) o se suʻesuʻega fou e ave i ai le faamuamua, ma le faʻamoemoe o loʻo taʻua "ia faʻamautinoa o le mafaufauina o le soifua maloloina e tatau ona amanaia i le fuafuaina ma le faʻatinoina o galuega i le lumanaʻi e ala i. fa'avae i luga o malosiaga talafeagai o Iuni Fa'asaienisi ma Fa'alapotopotoga Fa'asaienisi."

Ina ia faʻamalamalama manino pe faʻafefea ona saofagā le ICSU i le saienisi mo le soifua maloloina o tagata, na faʻatūina ai se vaega faʻapitoa i le 2006. O le matafaioi a le vaega faʻasalalau o le iloiloina lea o fuafuaga faʻalesoifua maloloina ua maeʻa ona atiaʻe i totonu o le ICSU community ma faʻailoa nisi vaega poʻo auala e ono mafai ai e le ICSU. fa'aopoopo le taua i nei taumafaiga.

Na faailoa mai e le scoping group e faapea o le tele o Iuni Scientific Union ma Interdisciplinary Bodies a le ICSU ua amata ona atiae se taumafaiga i le faasaienisi mo le soifua maloloina ma le soifua manuia mai le amataga o le 2002. Ma i le 2007, le Earth Systems Science Partnership, lea na tuufaatasia ai le suiga o le siosiomaga a le ICSU i le lalolagi atoa. polokalame, lomia se fuafuaga faasaienisi mo suiga o le siosiomaga ma le soifua maloloina o tagata. I le taimi lava e tasi, na faia e le ICSU Regional Office mo Aferika se auʻiliʻiliga o manaʻoga o suʻesuʻega soifua maloloina mo le konetineta. O nei fuafuaga e atagia ai le faʻateleina o le faʻalauiloaina ma le fiafia, i faiga faʻavae ma suʻesuʻega, o fesoʻotaʻiga i le va o le siʻosiʻomaga o tagata i le taulaga faʻaonapo nei ma le lamatiaga o le tele o taunuuga leaga o le soifua maloloina.

Ina ua mae'a fa'atalanoaga ma le sosaiete fa'asaienisi a le ICSU, na fa'atūina ai se vaega fou o fuafuaga i le 2008 e fa'aulu i luma manatu na fa'ailoa mai i le fa'atinoga o fa'atinoga. O le i'uga o le fuafuaga fa'asaienisi o lo'o iai nei o lo'o tu'uina mai ai se ta'iala fou fa'atatau mo le iloiloina o le tele-factorial natura o fa'amoemoega ma fa'aaliga o le soifua maloloina ma le soifua manuia i le faitau aofa'i o le taulaga. I le faaopoopo atu i le faaosofiaina o galuega suʻesuʻe faʻapitoa, o se polokalame faʻasaienisi fou mo le soifua maloloina ma le soifua manuia i le taulaga (UHWB) na faʻatonuina e taulaʻi i:

  • Atia'e auala fou ma fa'ailoa mana'oga fa'amaumauga ma va'a malamalama.
  • Fausiaina ma faʻamalosia tomai faʻasaienisi.
  • Fa'afaigofie feso'ota'iga ma fa'asalalauga.

I le faia o lea mea, o gaoioiga a le polokalame UHWB e fa'atatau i:

  • Fa'alauiloa se faiga faiga mo le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata i se suiga o le si'osi'omaga i le taulaga i le va o saienitisi ma fai filifiliga.
  • Fa'amalosia le gafatia e fa'atino su'esu'ega i le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata i se suiga o le si'osi'omaga i le taulaga e fa'aaoga ai faiga fa'aoga.
  • Fautua mo le faatupeina o faiga mo le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata i suiga o siosiomaga i le taulaga.
  • Fa'alautele le malamalama i mataupu tau le soifua maloloina ma le soifua manuia i totonu o matā'upu ma vaega.
  • Fa'atalanoa so'otaga fa'asaienisi ma fa'atekonolosi mo le fa'atinoina o fofo fa'atekonolosi atamai mo le soifua maloloina ma le soifua manuia i le taulaga.
  • Fa'aaafia le fuafuaga fa'ava-o-malo e aofia ai fuafuaga fa'alesoifua maloloina i le taulaga.

E tusa ai ma le 'standard' ICSU model mo le faʻatinoina o polokalame, o nei gaioiga e tatau ona vaʻaia ma taʻitaʻia e se Komiti Faʻasaienisi faʻavaomalo faʻavaomalo, interdisciplinary Komiti Faʻasaienisi ma se IPO na faʻatuina ina ia mautinoa lelei le faʻatinoga. O se fuafuaga e 10 tausaga, ina ia lava le taimi mo su'esu'ega ma faiga fa'avae o lo'o fa'atatau i le soifua maloloina ma le soifua manuia o le taulaga e fa'aaoga ai faiga su'esu'e.

I le 2011, na faʻamaonia ai e le Fono Tele a le ICSU fuafuaga mo le faʻavae fou o le lalolagi "Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina i le Suia o le Siosiomaga o le Taulaga: o se Faiga Faʻavae Iloiloga". I le 2014, na tatalaina ai le IPO i Xiamen, Saina, na talimalo ai le Inisetiute o le Urban Environment (IUE) i le CAS, e maua ai se nofoaga mo le atinaʻeina o malamalama faʻasaienisi interdisciplinary, fefaʻatauaʻiga ma fesoʻotaʻiga.

Soifua Maloloina i le taulaga ma le soifua manuia: o le polokalame

O le polokalame UHWB ose polokalame fa'asaienisi i le lalolagi atoa ma fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo a le Fono Fa'asaienisi Fa'avaomalo, lagolagoina e le UNU-IIGH ma le IAP. O lona IPO o lo'o talimalo i le IUE o le CAS i Xiamen, Saina.

O le va'aiga a le polokalame o le fa'atupuina faiga-faatatau malamalama e fa'avae i luga a faiga latalata o le a faaleleia tulaga o le soifua maloloina, faaitiitia le le tutusa o le soifua maloloina ma fa'aleleia le soifua manuia o le faitau aofa'i o le lalolagi. O le polokalame ua mamanuina e fausia ai, ma fausia ni fesoʻotaʻiga faʻatasi ma, sosaiete faʻasaienisi ma faiga faʻavae, e taulaʻi i le soifua maloloina o le faitau aofaʻi ma le faʻatalanoaina o se faʻamatalaga taua ae leʻi lava suʻesuʻeina i luga o le faʻavaeina o le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata.

O lo'o va'aia e le polokalame 'a'ai soifua maloloina i le lumana'i o lo'o fa'atinoina o ni faiga fa'alavelave tu'ufa'atasia e fa'atumauina fa'amanuiaga mo le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata nofoia e aunoa ma le fa'afefeteina o le soifua maloloina o paneta.

O sini o lenei polokalame faasaienisi e atagia ai se fausaga e pei ona fuafuaina e le lipoti a le vaega o fuafuaga (ICSU 2011):

  1. Fa'alauiloa ma fa'amaopoopo galuega su'esu'e e ala i le fa'atupuina o galuega fa'aa'oa'oga maualuga; e ala i le fa'atagaina o fa'ai'uga sili atu ona malamalama mai le 'ese'ese pa'aga o lo'o a'afia i le soifua maloloina ma le soifua manuia o le taulaga; ma e ala i le fa'atuina o faiga fa'alatalata mo le soifua maloloina ma le soifua manuia i totonu o le si'osi'omaga o le taulaga e avea o se vaega olaola ma talafeagai o su'esu'ega va'ava'ai.
  2. Atia'e metotia ma fa'ailoa mana'oga fa'amaumauga e ala i le tu'uina atu o faiga fou ma auala e fa'atatau i lu'itau patino o le soifua maloloina ma le soifua manuia i totonu o le taulaga; e ala i le fa'ailoaina o mana'oga o fa'amaumauga e logoina ma fa'aaafia ai le tele o fa'aauau ma fuafuaga fa'ata'ita'iga ma mata'itū; ma e ala i le faailoaina o faʻamatalaga fou mai suʻesuʻega suʻesuʻega lona tolu e mafai ona faʻaalia avanoa.
  3. Fausia ma faʻamalosia le gafatia e ala i le fausiaina o tomai faʻasaienisi ma le lagolagoina o faʻasalalauga faʻapitoa e manaʻomia mo le faʻatinoina o suʻesuʻega i le soifua maloloina ma le soifua manuia o le taulaga e faʻaaoga ai se faiga faʻavae; e ala i le fa'atupuina o le agava'a o tagata fai faiga fa'avae ma lōia e malamalama ai i su'esu'ega fa'asaienisi i le soifua maloloina ma le soifua manuia o le taulaga i le fa'aogaina o faiga fa'avae; e ala i le fa'afaigofieina o le fa'atuina o feso'ota'iga i su'esu'ega, pisinisi ma fa'alapotopotoga lautele o lo'o fa'aogaina faiga fa'aoga ile soifua maloloina ma le soifua manuia o le taulaga; ma e ala i le fa'alauteleina o le numera o tamaiti a'oga ma saienitisi talavou e fiafia i le faia o su'esu'ega ma fa'alapotopotoga fa'apisinisi ma tagata lautele mo le soifua maloloina ma le soifua manuia o le taulaga i le fa'aaogaina o faiga fa'aoga e fa'atatau i mataupu fa'atatau i faiga fa'avae.
  4. Feso'ota'i le malamalama fou: fa'alauiloa ma fa'alaua'itelee ala i le fa'atuina o se fa'asalalauga fa'apitoa e fai ma fa'asinomaga mo le sosaiete fa'asaienisi ma isi pa'aga; e ala i le faalauiloaina o fegalegaleaiga ma le galulue faatasi i le va o tagata suʻesuʻe ma isi paaga talafeagai, e ala i fonotaga ma mafutaga faaleaoaoga; ma e ala i le fa'aavanoaina o fa'ai'uga i le tele o pa'aga i se fa'atulagaga talafeagai e mafai ai ona fa'afaigofie ona malamalama i ai.

Le tala fou o le taulaga

I le tulaga o le siosiomaga o le lalolagi, suiga tau tamaoaiga ma agafesootai, masalo e leai se mea e sili atu ona mataʻina nai lo le taulaga. I le taimi nei, e silia ma le afa o le faitau aofaʻi o le lalolagi o loʻo nonofo i taulaga. O olaga i le taulaga ma le faateleina o le eseesega o tulaga o le taulaga ua fatuina ai e le gata i tulaga fou o agafesootai ma tulafono faaleaganuu, ae o se seti fou foi o matafaioi mo faiga tau soifua maloloina ma suiga o mamanu o avanoa ma manaoga mo le soifua maloloina ma isi punaoa i totonu ma le va o aai. O le fa'ataulaga o lo'o fa'atusalia uma avanoa ma lamatiaga, ma se seti fou o lu'itau mo i latou e popole i le puipuia ma le fa'alauiloaina o le soifua maloloina ma le soifua manuia o tagata. O le fa'ata'ita'iga e fa'atupuina ai fa'amanuiaga ma fa'aletonu - o le tamaoaiga o le fa'aputuga ma le fua, ae fa'apea fo'i le fa'aletonu ole fa'ato'ilalo ma le tele o fa'alapotopotoga.

O taulaga ua avea ma totonugalemu i le faʻamautinoaina o lumanaʻi gafataulimaina o loʻo tuʻuina atu i le New Urban Agenda, Sustainable Development Goals ma isi elemene iloga o le 2030 Agenda for Sustainable Development. O poutū e tolu o suiga tau tamaoaiga, agafesootai, ma le siosiomaga e mafai ona sili ona ausia i totonu o taulaga, lea e maua ai le 75% o le GDP o le lalolagi atoa ma le 75% o le gaosiga o le carbon i le lalolagi, ma o loʻo faʻatupuina e le aufaʻatasi o le taulaga se sao taua i le lalolagi ma mataupu faʻaitulagi.

E iai fo'i le sao o le Saienisi i le fa'atupuina o suiga mautu ma e mafai ona avea ma pa'aga malosi mo tagata fai polokiki ma fai fa'ai'uga. E tatau ona fa'amalosia ma fa'atumauina auala e mafai ai e le saienisi ona fa'atupu faiga fa'avae ma lagolago suiga.

Ole megatrend ile taulaga (1.5 miliona tagata i le vaiaso e faʻaopoopoina i le faitau aofaʻi o le taulaga, ma 90% o lena tuputupu aʻe e tupu i atunuu Aferika ma Asia) o le a tuʻuina atu le tele o manaʻoga i atinaʻe, auaunaga, galuega, tau, siosiomaga, ma lelei. -tagata. O masini e fa'atupuina ai le poto ua leva e pei o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC) ua fa'atautaia le lu'itau i le taulaga. Ae o lenei suiga i le taulaga i le lalolagi e manaʻomia se faiga faʻapitoa ma faʻalautele.

Iloiloga ta'iala 1: Fuafuaga ma fa'atinoga

I le aotelega, o le polokalame UHWB e mamao mai le ausia o ana sini autu. Fai mai le au su'esu'e o le mea e mana'omia i se taimi pu'upu'u o se faiga o le fa'amuamua o gaioiga ma se lagona tutusa o le mea e sili ona lelei e fa'aoga ai punaoa utiuti. E le gata i lea, e manaʻomia le tele o le faʻaogaina o le faʻaogaina - ma paaga, isi tagata suʻesuʻe, fai tulafono ma sosaiete lautele. O le polokalame, e ala i lana Komiti Fa'asaienisi, e tatau ona galue e atiaʻe se fuafuaga sili atu ma le faʻamoemoeina o galuega.

E iloa e le au su'esu'e ua faia e le IPO se taumafaiga tele i le tusiaina o talosaga su'esu'e ma le auai i fonotaga fa'asaienisi i se taumafaiga e ausia le sini o le faamaopoopoina o poloketi su'esu'e. Ae ui i lea, o le tele o lenei taumafaiga sa faʻaoga avanoa nai lo fuafuaga, ma e manaʻomia e le Komiti Saienisi le tuʻuina atu o taʻiala sili atu i le mea e faʻaalu ai le malosi ona o le utiuti o punaoa.

O le sini o le atina'eina o metotia mo mana'oga o fa'amaumauga e tumau pea ona ausia. E ala i le fa'aogaina o lana Komiti Fa'asaienisi, ua fausia ai e le polokalame se fa'avae malosi e ala i le fa'atuina o se 'upega tafa'ilagi' a tagata su'esu'e fa'asaienisi. O le avanoa i le isi lima tausaga o le faʻalauteleina ma faʻamalosia lenei fesoʻotaʻiga.

Ua tauivi foi le polokalame e ausia le sini o le 'faamaopoopoina' suesuega. Ua fa'amaonia le lu'itau mo le tele o mafua'aga: utiuti alagaoa (tagata faigaluega); mataupu tau gagana; fa'amatalaga o galuega a le Fa'atonu Fa'atonu (e na'o le 20% o le taimi e tatau ona tu'uina atu i galuega su'esu'e); ma aiaiga o faasinomaga a le Komiti Fa'asaienisi (e le o le fa'atupuina o taunu'uga o su'esu'ega a le polokalame). Faatasi ai ma nei faʻalavelave, e faigata ona iloa poʻo fea o le a faia ai suʻesuʻega muamua.

O lo'o galue le polokalame e una'ia le fa'alauiloaina o le 'systems approach' - e pei ona fa'ata'ita'iina e le tele o mafutaga fa'alea'oa'oga ma fonotaga sa auai malosi ai le Fa'atonu Pule. Peita'i, ona o le utiuti o alaga'oa, ma le le'i mafai e le polokalame ona fa'afaigaluegaina se Ofisa o Feso'ota'iga, o le fa'alauiloaina o galuega fa'atino a le polokalame e le'i lelei atoatoa e pei ona fa'amoemoeina. E manaʻomia se faiga faʻapitoa mo le agai i luma, lea e faʻamalosia ai le failautusi a le IPO e faʻatino i se faiga faʻapipiʻi e gaosia ai punaoa i fafo, ae i le taimi lava e tasi e faʻafaigofie ma faʻalauteleina galuega suʻesuʻe a isi - o lona uiga, paaga i fafo.

O le galulue lelei o le polokalame ma le International Society for Urban Health (ISUH), aemaise o lana fono faaletausaga, e maua ai se avanoa lelei e saili ai se faavae e mafai ai ona auai i aʻoaʻoga, ma faʻaleleia le atinaʻeina o se tupulaga fou o saienitisi faʻapitoa. E le gata i lea, faatasi ai ma le taʻitaʻiga a le Komiti Faʻasaienisi lauiloa, o loʻo i ai le avanoa e faʻalauteleina ai le fanua e ala i le lolomiina o mataupu faʻapitoa faʻamaumauga faʻapea foʻi ma faʻasalalauga faʻasalalau faʻasalalau faʻasalalau e fesoʻotaʻi ma mataupu o loʻo taʻimua o faiga faasaienisi (mo se faʻataʻitaʻiga, le tusi talaaga a le ISUH).

O le fa'amalosia, fa'atulafonoina, fa'alauiloa, lagolagoina ma le fa'aogaina o faiga su'esu'e fa'asaienisi ua iai i totonu ole feso'ota'iga e tatau ona avea ma fa'amuamua. O le sini autu e tatau ona fa'aoga tatau i nei tagata su'esu'e le tomai e a'oa'oina ai le isi augatupulaga o saienitisi faiga i le vaega pito i luma o le fa'atinoina o faiga fa'asaienisi. Fausiaina o se feso'ota'iga aloa'ia a saienitisi fa'apitoa - ae maise o a'oa'oga i le amataga ma le vaeluagalemu o matata e mafai ona fa'aleleia su'esu'ega ta'ito'atasi ma fa'asalalau fa'amatalaga fou - o le a fesoasoani e tu'uina atu ai se faila e sili atu ona malosi mo le polokalame.

Ona o le televave o le taulaga o loʻo tupu i Saina, ma o le mea moni o loʻo i ai le polokalame, o se avanoa misi pe a le faia ni taumafaiga e atiaʻe se fesoʻotaʻiga a saienitisi faʻapitoa i totonu o le atunuʻu. O le faalapotopotoga talimalo, le IUE, e tatau ma e tatau ona faia se sao taua i le faavaeina, faalauiloaina ma le faafaigofieina o lenei fesootaiga, faatasi ai ma se komiti faasaienisi i totonu o le atunuu e vaavaaia lona atinae.

Toe iloilo taiala 2: Pulega

O le polokalame a le UHWB e aofia ai le aufaigaluega i le IPO (le Pule Sili ma le Pulega Fesoasoani i le taimi o le tusitusi; e leai se Saienisi poʻo se Ofisa o Fesoʻotaʻiga), ma le Komiti Faʻasaienisi. E fa'amatala e le Komiti Fa'asaienisi mea e ave i ai le fa'amuamua ma le fa'atinoga o fuafuaga o le polokalame, fa'amanino faiga fa'avae ma fa'atino se sao fa'atauva'a. E aofia ai le galulue faatasi ma le Pule Sili i le sailia o tupe faaopoopo e mana'omia mo le fa'atinoina o galuega fa'atino o lo'o fa'atonuina e, po'o le fa'amaopoopoina e ala i le IPO. O lo'o fa'agaoioia le polokalame i lalo o atina'e a le fa'alapotopotoga fa'apitoa - le Institute of Urban Environment o lo'o i le Chinese Academy of Sciences - lea e tu'uina atu auaunaga i totonu ma lagolago tau tupe, o lo'o fa'agaoioia i lalo o le fa'alapotopotoga ma le atunu'u talimalo i totonu o le fa'atinoga o faiga fa'avae.

O le mea moni, o le polokalame e la'ititi tele e fa'amaonia ai se fa'atonuga fa'apitoa tau pulega. Peitai, i le taimi lava e tasi, o matafaioi ma matafaioi e foliga mai e feteenai. O se lu'itau tele mo le Fa'atonu Fa'atonu o le fa'atauva'a o fa'amuamua a le polokalame fa'ava-o-malo e fa'atatau i lona tulaga i totonu o se nofoaga autu o su'esu'ega a Saina; ma tapula'a i le aofa'i o le taimi fa'asoa mo galuega su'esu'e (ie 20%). O taumafaiga e foia ai nei feeseeseaiga e tatau ona foia, faatasi ai ma faamoemoega e faamanino i mea e mafai ona ausia i totonu o tapulaa o le matafaioi.

O lenei fa'amalamalamaga e tatau ona fa'atinoina e tusa ai ma se fonotaga fa'ata'ita'i fa'atautaia e le Komiti Fa'asaienisi ina ia taula'i le fa'amoemoe o le polokalame, va'aiga, ma fuafuaga fa'atino i lona vaega mulimuli. O le 2019 International Conference on Urban Health, lea o loʻo faʻapipiʻiina e le polokalame, e maua ai se tulaga lelei mo le faia o nei talanoaga, faʻapea foʻi ma se taʻavale e ausia ai le faʻaleleia o le gafatia ma le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga.

O le atina'eina o se polokalame su'esu'e i totonu o le atunu'u e lagolagoina e se Fa'atonu Fa'atonu po'o le Fa'atonu Fa'atasi, fa'apea fo'i ma tagata a'oga fa'au'u a'oga ma tamaiti a'oga fa'ailoga foma'i, e mafai ona fesoasoani i le taumafaiga i ni auala e lua. O le a maua atili ai le lagolago i le Pule Sili i ana taumafaiga e fausia se polokalame faavaomalo - faatasi ai ma tamaiti aoga e manuia mai le tatalaina o se fesoʻotaʻiga tele o tagata suʻesuʻe (e ala i le Komiti Faʻasaienisi). Ma o le a lagolagoina le atinaʻeina o fesoʻotaʻiga i totonu o Saina aʻo faia se polokalame suʻesuʻe faʻapitonuʻu e taulaʻi i le soifua maloloina o le taulaga ma le soifua manuia e ala i tioata o faiga faʻasaienisi.

E tatau ona toe asia le matafaioi ma galuega a le Komiti Faasaienisi. O lo'o manino mai o nisi o galuega e le'i fa'ataunu'uina e tusa ai ma ana fa'atonuga muamua. O le Komiti Fa'asaienisi, fa'atasi ai ma le Fa'atonu Fa'atonu, e tatau ona toe su'esu'e lana lava galuega ma aiaiga o fa'asinomaga, ma fesoasoani i le Fa'atonu Fa'atonu i le fa'atulagaina o se fuafuaga fa'ata'ita'i ma fa'asaienisi fou e talafeagai, mafai ma mafai ona maua i totonu o le olaga o totoe o le polokalame. . E tatau i le Komiti Fa'asaienisi ona toe iloilo le aga'i i luma o le polokalame e fa'atatau i fa'ailoga autu o fa'atinoga i taimi uma.

Toe iloilo taiala 3: Failautusi, faatupeina ma galuega

Ua fa'ailoa e le vaega iloilo le tele o fa'atupega, alagā'oa, ma le fa'amalieina o lo'o fa'atinoina i le mamanu, atina'e ma le fa'afoeina o le polokalame UHWB e pei ona iai i le taimi nei. O se fa'afetai mo tagata ta'ito'atasi o lo'o a'afia ai, ma o lo'o fa'amauina e le vaega o iloiloga le fa'atupega mata'utia ma le fesoasoani fa'apitoa na tu'uina atu i le taimi nei e le a'oga talimalo ma mo le isi vaega o le polokalame.

O lo'o fa'agaoioia le polokalame i lalo o atina'e a le fa'alapotopotoga fa'apitoa - le IUE o le CAS - lea e tu'uina atu auaunaga i totonu ma fesoasoani tau tupe, fa'atino i lalo o le fa'alapotopotoga ma le atunu'u talimalo i totonu o faiga fa'avae masani. Ae ui i lea, e ui lava i le naunau e faʻaogaina se polokalame faʻavaomalo e pei o lenei, o nai faʻafitauli faʻapitoa e taofia ai le faʻatinoina atoatoa o le polokalame i Saina.

Mo se faʻataʻitaʻiga, o le aufaigaluega a le IPO o se mataupu ogaoga ma o se vaʻa autu. Ua tauivi le polokalame i le faafaigaluegaina o se Ofisa Saienisi (ua 18 masina o avanoa le tofiga i le taimi na tusia ai) ma se Ofisa o Feso’ota’iga – o se tulaga sa fa’ailoa e taua tele mo le manuia o le polokalame ae o lo’o tumau pea le le fa’atumuina mai le amataga o le polokalame. polokalame. E tele fa'atalanoaga o fa'atalanoaga na faia mo na'o sui filifilia e teena le ofo ma ta'ua ai fa'amoemoe sili atu i isi nofoaga.

O le matafaioi a le Ofisa o Saienisi, e pei ona fa'asalalau, fai mai e mana'omia se PhD ma o le 50% o le taimi o le a tu'uina atu i su'esu'ega. Ole mafua'aga talafeagai lea e fa'ate'a ai sui tauva: e le'o ofoina mai e le pou se avanoa talafeagai mo sui ole PhD-level e fa'agasolo ai a latou su'esu'ega. E tatau ona tu'uina atu le iloiloga i le fa'afaigaluegaina o le aufaigaluega tulaga maualuga (ma le tele o tausaga o le poto masani) ma toe fa'aopoopo le fa'amatalaga o le tulaga.

E iloa e le vaega o iloiloga lu'itau o se Faatonu Sili e le o se tagata e tautala i le gagana moni e faigaluega e aunoa ma le aufaigaluega autu. E fautuaina e le laulau e fa'ata'ita'i se fa'ata'ita'iga Co-director, fa'atasi ai ma le taula'i i le atina'eina o se polokalame su'esu'e i totonu o le atunu'u e feso'ota'i ma le IPO (e tu'uina atu ai se nofoaga e fa'afeso'ota'i ma le va'ava'aiga o tagata su'esu'e fa'afaigaluegaina i le lotoifale). E mafai fo'i ona fesoasoani le matafaioi Fa'atonu Fa'atasi e fa'aopoopo i le matafaioi a le Fa'atonu Fa'atonu o lo'o iai nei, ia fa'aeteete e 'alofia le toe fa'aluaina o tiute.

I le faia o lenei fautuaga, o loʻo iloa e le vaega iloilo le luʻitau o le faʻamautinoaina o le IPO o loʻo lava avanoa i mea tau tupe ma tagata faigaluega i se siosiomaga faʻatupeina vave mo le galulue faʻasaienisi faavaomalo. O le fa'atuina o se polokalame malosi o su'esu'ega fa'alotoifale i totonu o le IUE e ofoina atu avanoa, i le fa'avae, e fausia ai se vaega taua, fa'afetaui mana'oga fa'alapotopotoga fa'apitonu'u, ma fa'atutusa sini fa'avaomalo o le polokalame UHWB. O le IUE, mo se fa'ata'ita'iga, e sili ona tu'uina e faatosina mai ai tagata su'esu'e fa'ava-o-malo e galulue fa'atasi ma le Polokalame UHWB ma tulituliloa fa'atupega mo su'esu'ega tu'ufa'atasi. O sea fa'ata'ita'iga fo'i e fa'ato'ilaloina ai le fa'aesea o le polokalame mai lona fa'alapotopotoga fa'apitonu'u ma fa'aleleia atili ai le fa'atasi ma isi tagata su'esu'e ma pa'aga ile IUE.

I mea uma, o se faiga faʻaogaina e faʻamanuiaina ai le polokalame e manaʻomia ona faʻavae i luga o se faʻataʻitaʻiga fou o le faʻateleina o tamaiti aʻoga ma tagata suʻesuʻe i totonu o le inisitituti. O le a fa'aaofia ai le polokalame i totonu o le IUE ma mafai ai ona manuia mai su'esu'ega o lo'o faia iina. O lenei fa'ata'ita'iga o le a tele fo'i le sao i le fa'amautinoaina o le fa'atumauina o le polokalame i tua atu o lona soifuaga o iai nei.

Toe iloilo taiala 4: Pa'aga ma paaga

O le polokalame a le UHWB ua fa'atupuina ma galulue fa'atasi ma le tele o feso'ota'iga a pa'aga ma pa'aga - e ala i fa'alavelave eseese, mafutaga fa'alea'oa'oga, ma fonotaga sa faia pe auai. Peita'i, e le'i fa'atulafonoina faiga fa'apa'aga mo se taimi umi.

O le polokalame ua amata ona atiaʻe sootaga galulue ma le tele o isi polokalame ICSU ma tino. Mo se fa'ata'ita'iga, o le Fa'atonu Fa'atonu o lo'o faia se sao i le tolu o Feso'ota'iga Fa'atino o le Lumana'i Earth's Knowledge Action (Soifua Maloloina, Taulaga, ma Tulaga lamatia). O feso'ota'iga uma o le Future Earth Knowledge Action o lo'o i ai i la'asaga eseese o le atina'e, lea na mafai e le polokalame ona fa'aosofia. E le'i leva atu fo'i ona amata fa'atasi le polokalame ma galulue fa'atasi ma ofisa fa'aitulagi a le ICSU, e atia'e fuafuaga mo va'aiga fa'aitulagi eseese i se fa'ata'ita'iga o le soifua maloloina i le taulaga o le a feagai ma faiga fa'avae. O le isi foi, e le o iai se faiga faapaaga aloaia i le faiga o le polokalame, o lona uiga e le'i mafai ona faatino ni galuega mamana.

O i latou o lo'o lagolagoina le polokalame (UNU-IIGH, ICSU, ma le IAP) o lo'o galulue lelei uma i le polokalame, ma maua ai le tele o le lagolago fa'alepoto. O loʻo galue le ICSU e tuʻuina le polokalame i tulaga maualuga a Malo Aufaatasi (e pei o le Habitat III conference i Quito), ma le UNU-IIGH i le World Urban Forum i Kuala Lumpur. Ae ui i lea, o le lagolago a le au lagolago e le o taatele i tulaga sinia o le faalapotopotoga, ma e faigata ona maua se lagona o le taua o le polokalame mo faalapotopotoga lagolago.

Talu ai nei, ua amata ona faʻaaogaina e le IAP le polokalame e avea o se auala e faʻaalia ai lona auai (lea e faʻatatau i fomaʻi / faasaienisi) le taua tele o le soʻotaga i le va o le soifua maloloina ma le siosiomaga o le taulaga. Ona o lea tulaga, ua valaaulia ai le Pule Sili o le IPO e tuuina atu le polokalame i le Fono Tele a le IAP. O le mea lea na mafua ai ona fa'atāua ma fa'amamafa e le IAP isi ana gaioiga e feso'ota'i ai le soifua maloloina ma atina'e gafataulimaina (e pei o ana gaoioiga a le One Health).

O le UNU-IIGH talu ai nei na faia se iloiloga faʻapitoa; o le mea lea, pe fa'afefea ona ogatusa le polokalame ma le ta'iala fou a le UNU-IIGH e le'i va'aia. O le polokalame o loʻo fesoʻotaʻi vavalalata ma le taʻitaʻi fou i le taimi o le tusitusi.

I le taimi foi o le tusitusi, o loʻo faʻaogaina le ICSU ma le International Social Science Council (ISSC), ma o le lumanaʻi o ana galuega faʻasaienisi e leʻi faʻamalamalamaina. Ae ui i lea, o le aumaia o le ISSC ma le fa'asaienisi fa'aagafesootai i luga o le va'aiga e fetaui lelei ma fa'amoemoega o le polokalame UHWB, e foliga mai o le tu'ufa'atasiga o le a fa'amalosia ai lona fa'avae fa'asaienisi. E leʻi faʻamalamalamaina e le polokalame le galulue faʻatasi ma faʻalapotopotoga faʻavaomalo autu i lenei avanoa - e pei o le World Health Organization ma le Wellcome Trust - ae o talanoaga faʻataʻitaʻi i le lumanaʻi o le a taulaʻi atili i le faʻaogaina o nei tagata taʻalo tetele.

I le avea ai o se vaega o le fuafuaga faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga e faʻamalamalamaina ai le misiona ma le vaʻaiga o le polokalame ma mea e mafai ona ausia i totonu o punaoa o loʻo i ai, e tatau ona faia ni taumafaiga e faʻamaonia ai paaga faʻapitoa e tatau ona galulue faatasi ai le polokalame. E tatau ona aofia ai fa'amoemoe manino e feso'ota'i ma taunu'uga mana'omia o lo'o sailia mai le faiga fa'apa'aga. O ia sini o le a fesoasoani i le faʻamuamua o taumafaiga ma tuʻuina atu se faamama e toe iloilo ai avanoa o loʻo lumanaʻi. O paaga e ono mafai ona aofia ai i latou o loʻo i totonu o le faiga faʻavae (faʻava-o-malo ma totonu o Saina) faʻapea foʻi ma aʻoaʻoga. E taua tele le fai fa'apa'aga e aofia ai ofisa fa'aitulagi a le ICSU o lo'o fa'amuamua le soifua maloloina i le taulaga. O le a mafai ai e le polokalame ona galue i itulagi o le lalolagi e ave i ai le faamuamua, e maua ai le galulue faatasi ma le faalauteleina o aafiaga o le polokalame. O se amataga o le a galulue faatasi ma na ofisa faaitulagi o loʻo i totonu o itulagi televave e pei ona taʻua i luga.

Iloiloga ta'iala 5: Feso'ota'iga, va'aia ma fa'aaafiaga

I le taimi nei, e ui lava i le lautele o fesoʻotaʻiga a le au faʻataʻitaʻi o loʻo faʻatasi ai, o le UHWB polokalame ua tauivi e faʻaalia le aʻafiaga i mea na te faia. O feso'ota'iga ua fa'amaonia fa'afitauli, aemaise lava ona o le mea moni e le'i fa'ataunu'uina le matafaioi a le failautusi talu mai le amataga o le polokalame. I le taimi nei, o lo'o fesoasoani se tagata a'oa'o i le Fa'atonu Fa'atonu i le fa'afouina o itulau uepi a le polokalame. Peita'i, ose ta'iala mo taimi pu'upu'u, ma o le fa'afaigaluegaina o se Ofisa o Feso'ota'iga e fa'ataga ai le polokalame e fa'agaioi i se faiga e sili atu ona lelei.

O le polokalame e vavae ese mai lona faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu o lea e manaʻomia ai le faʻaleleia atili o le vaʻaia i Saina. E tatau ona fegalegaleai le Faatonu Sili ma ofisa ma ofisa o le malo i totonu ma Saina ma saienitisi. E mana'omia fo'i le fa'aliliuina o fa'asalalauga autu a le polokalame (i le gagana Saina ma le Igilisi) e fai ma auala e fa'ateleina ai le a'afiaga ma fa'afaigofie ai feso'ota'iga.

O nei taumafaiga, fa'atasi ai ma se fa'ata'ita'iga manino, o le a fa'ataga ai le polokalame e sili atu ona fa'atatau i le auala e fa'agaoioia ai ma lona fa'aogaina o alagā'oa.

Atinae i le lumanai

Matafaioi a le Komiti Faasaienisi
E pei ona taʻua i luga, e faʻamalosia malosi e le komiti iloiloga le Komiti Faʻasaienisi e:

Toe iloilo ana lava tuutuuga o faasinomaga ma gaoioiga e tusa ai ma le IPO.
Vaavaaia se toe iloiloga o le fuafuaga faasaienisi.
Atia'e ma mata'itu le fa'atinoga o se fuafuaga fa'ata'atia e fa'amuamua galuega ma aofia ai fa'ailoga autu o fa'atinoga.
I le faia o lea mea, e itiiti se aoga e faʻaopoopo i le taulaʻi atu i atunuu / itulagi o loʻo malosi ai suʻesuʻega tuʻufaʻatasia. Ae, o le tele o avanoa i suʻesuʻega ma agavaʻa o loʻo taoto i le televave o taulaga o Asia, Aferika ma Amerika i Saute. Talu ai ona o le tele o le fiafia o ofisa faʻaitulagi e galulue faʻatasi ma le UHWB, e tatau i le IPO ma le Komiti Faʻasaienisi ona faʻavae i luga o lenei mea ma taumafai e faʻamalosia nei faiga faapaaga.

Fuafuaga fuafuaina
E pei ona ta'ua i luga, e fa'amalosia malosi e le Komiti Fa'asaienisi le Komiti Fa'asaienisi e galulue fa'atasi ma le Fa'atonu Fa'atonu e toe iloilo le fuafuaga fa'asaienisi ina ia mautinoa o sini ma fa'amoemoe e fa'atatau, talafeagai, mafai ma ausia i le taimi o totoe i le olaga atoa o le polokalame UHWB.

I le faia o lea mea, ua fautuaina ai e le vaega iloilo le IPO e fa'avae se fuafuaga fa'ata'atia e aofia ai se fa'ata'ita'iga fa'atatau ma/po'o fua fa'atatau (fa'ata'ita'iga autu o fa'atinoga o galuega) e avea ma foeuli mo galuega i lea aso ma lea aso fa'apea fo'i ma se auivi mo le iloiloga.

Fautuaga i le International Science Council
E fautuaina e le vaega o iloiloga le lagolagoina e le ISC se fa'ata'ita'iga tau pulega e mafai ai ona tofia se Fa'atonu Fa'atasi. O lenei Fa'atonu-fa'atonu o le a fa'atonuina i le atina'eina o se polokalame su'esu'e i totonu o le atunu'u i le soifua maloloina ma le soifua manuia i le taulaga (e aofia ai le atina'eina o polokalame fa'au'u ma post-doctoral) ma fa'afaigofie feso'ota'iga malosi i le va o le IPO, le IUE, ma isi pa'aga i totonu o le atunu'u.

O lo'o fa'amalosia fo'i e le vaega iloilo le ISC fa'apea le Komiti Fa'asaienisi e lagolago le IPO i le fa'afaigaluegaina o tagata faigaluega talafeagai.

Ona o le taua i le lalolagi atoa o le taulaga ma le soifua maloloina i le taulaga, e faʻamalosia e le komiti iloiloga le lagolago umi o le polokalame i luga o le tulaga o le lalolagi ma faʻaauau le fesoʻotaʻi o le polokalame ma ona manatu i le lalolagi faʻavae.

Faʻaopoopoga

  • Lisi o acronyms:
  • CAS Saina Academy o Saienisi
  • IAP InterAcademy Partnership
  • ICSU International Council for Science
  • IPO International Program Office
  • ISC International Science Council
  • ISSC International Social Science Council
  • ISUH International Society for Urban Health
  • IUE Institute of Urban Environment
  • UHWB Soifua Maloloina ma le soifua manuia i le taulaga
  • UNU-IIGH Iunivesete a Malo Aufaatasi International Institute of Global Health
  • Toe iloilo sui o le laulau:
  • Susan Elliott, Iunivesite o Waterloo
  • Stewart Lockie, Komiti o Fuafuaga Fa'asaienisi ma Iloiloga, ICSU
  • Billie Giles-Corti, Iunivesite RMIT
  • Carmencita Padilla, Iunivesite o Filipaina
  • Chen Weiqiang, Saina Academy o Saienisi
  • Lisi o tagata fa'atalanoaina:
  • Jose Siri, Su'esu'ega Sinia Fellow, UNU-IIGH
  • Peter McGrath, Coordinator, IAP
  • Montira Pongsiri, Senior Research Associate, Cornell University
  • Eulalie Ruan, Administration Assistant, IPO
  • Sharizad Dahlan, Ofisa Saienisi, ICSU Regional Office mo Asia–Pasefika
  • Manuel Limonta, Faatonu, ICSU Regional Office mo Latina Amerika
  • Yong-Guan Zhu, Faatonu, IUE, CAS
  • Jieling Liu, intern ma PhD sui, Lisbon University
  • Victor Abass, PhD sui tauva ma le tausiga o itulau uepi, IUE
  • Franz Gatzweiler, Faatonu, polokalame UHWB
  • Philippa Howden-Chapman, Taitaifono Komiti Faasaienisi, polokalame UHWB
  • Fumiko Katsuga, Global Hub Director, Future Earth Japan
  • Susan Parnell, Polofesa, African Cities Institute
  • Carlos Dora, Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi
  • Heide Hackmann, Pule Sili, ISC (mai Iulai 2018); Faatonu Sili, ICSU (ia Iulai 2018)
  • Jo Ivey Boufford, Peresetene, Niu Ioka Academy of Medicine
  • Qunli Han, Fa'atonu Fa'atonu, Tu'ufa'atasi su'esu'ega ile polokalame Fa'alavelave Fa'alavelave
  • Pascale Allotey, Faatonu, UNU-IIGH

mau faasino
ICSU. 2011. Soifua Maloloina ma le Soifua Maloloina i le Siosiomaga o le Taulaga: o se Faiga Fa'ata'ita'iga. O se Fuafuaga Fa'asaienisi Interdisciplinary: Lipoti a le Vaega o Fuafuaga a le ICSU. Pale, ICSU.