Ua fautuaina e le tele o tagata aʻoga ma tagata tomai faʻapolokiki e faʻapea o le Fono Faʻasaienisi Faʻavaomalo - faʻatasi ai ma le tele o sui auai mai le faʻaagafesootai ma faʻasaienisi faʻalenatura - faʻavaeina se faiga e gaosia ma tausia se faʻamatalaga / lisi siaki o lamatiaga, faʻamanuiaga, faʻamataʻu ma avanoa. feso'ota'i ma fa'atekonolosi fa'atekinolosi fa'avavevave, e aofia ai - ae le gata i - AI. O le fa'amoemoega o le lisi o le a fa'ailoa atu i paaga uma - e aofia ai ma malo, fefa'ataua'iga fefa'ataua'iga, fa'atonu, sosaiete lautele ma alamanuia - e uiga i fa'ata'ita'iga e ono tutupu i le lumana'i, ma o le a fa'atulaga ai pe fa'apefea ona latou mafaufau i avanoa, fa'amanuiaga, lamatiaga ma isi fa'afitauli.
O lo'o fiafia le ISC e tu'uina atu lenei pepa fa'atalanoaga ile su'esu'eina vave o le atina'eina o masini fa'atekinolosi ma feso'ota'iga. Fa'ata'ita'iga Fa'atamai, biology synthetic ma quantum technologies o fa'ata'ita'iga sili ia o fa'afouga, fa'ailoa mai e le saienisi, fa'atupu i se saoasaoa e le'i tupu muamua. E mafai ona luitauina le faʻatulagaina faʻatulagaina e le gata ia latou talosaga, ae faʻapea foʻi a latou aʻafiaga.
Iloiloina o vaega faʻale-agafesootai o AI faʻatupuina e pei o faʻataʻitaʻiga gagana lapopoa, lea e foliga mai o loʻo faʻatusalia ai le tele o lenei pepa o talanoaga, o se alalaupapa manaʻomia i totonu o le lauga o loʻo i ai nei - o nisi taimi e faʻafefe, o isi taimi e le lava le loloto o mafaufauga - ma aʻoaʻoga talafeagai o gaioiga e mafai ona tatou faia. Ua talitonu le ISC e mana'omia se auivi su'esu'e i le va o le taliaina e tagata lautele o ia tekinolosi fou ma a latou tulafono faatonutonu talafeagai e faafaigofie ai talanoaga a le aufaipisinisi e mana'omia e faia ai faaiuga malamalama ma maufaatuatuaina i le auala e sili atu ai le manuia lautele o lenei tekinolosi ua vave ona tula'i mai.
O lo'o tatala le ISC i tali mai lo tatou nu'u e ala i lenei pepa fa'atalanoaga ina ia mafai ai ona iloilo pe fa'apefea ona fa'aauau pea le avea ma vaega ma sao i felafolafoaiga e uiga i tekinolosi.
Salvatore Aricò, Pule Sili
Se pepa talanoaga a le ISC
Se fa'avae mo le iloiloina o le atina'eina vave o fa'atekinolosi ma feso'ota'iga: AI, fa'ata'ita'iga gagana tetele ma tua atu
O lenei pepa faʻatalanoaga o loʻo tuʻuina atu ai le otootoga o se faʻavae muamua e logoina ai le tele o faʻasalalauga faʻavaomalo ma le atunuʻu o loʻo faia e fesoʻotaʻi ma AI.
Lalotoso le lipotiNew! Faitau le lomiga 2024 mo tagata fai faiga faavae ma se auivi e mafai ona sii mai mo lau faalapotopotoga.
O se ta'iala mo tagata fai faiga fa'avae: Iloiloina o tekonolosi fa'atupu vave e aofia ai AI, fa'ata'ita'iga gagana tetele ma tua atu
O lenei pepa faʻatalanoaga o loʻo tuʻuina atu ai le otootoga o se faʻavae muamua e logoina ai le tele o faʻasalalauga faʻavaomalo ma le atunuʻu o loʻo faia e fesoʻotaʻi ma AI.
Mataupu
faʻatomuaga
O fa'atekonolosi fa'avavevave o lo'o tula'i mai ai fa'afitauli lu'itau pe a o'o mai i a latou pulega ma tulafono faatonutonu. O faiga fa'avae ma felafolafoaiga lautele i luga o le atamai fa'apitoa (AI) ma lona fa'aogaina ua aumaia ai nei fa'afitauli i se fa'amamafa. E ui o faʻasalalauga lautele mo AI na faʻasalalauina e UNESCO, OECD ma isi, ma o loʻo i ai ni talanoaga faʻapitoa e uiga i le lalolagi poʻo le pulega faʻatulafonoina o le tekonolosi, o loʻo i ai se va i le va o le atinaʻeina o tulaga maualuga ma lo latou tuʻufaʻatasia i tulafono faatonutonu, faiga faʻavae, pulega ma faiga tausi. O iinei e mafai ai e le sosaiete faʻasaienisi tumaoti ona i ai se matafaioi faapitoa.
Ua fautuaina e le tele o tagata aʻoga ma tagata poto faʻapolokiki e faʻapea o le International Science Council (ISC) - faʻatasi ai ma le tele o sui auai mai le sosaiete faʻaagafesootai ma le natura - faʻatūina se faiga e gaosia ma tausia se auivi / lisi siaki o lamatiaga, faʻamanuiaga, fa'amata'u ma avanoa e feso'ota'i ma tekonolosi fa'atekinolosi fa'avavevave, e aofia ai - ae le gata i - AI. O le fa'amoemoega o le lisi o le a fa'ailoa atu i paaga uma - e aofia ai ma malo, fefa'ataua'iga fefa'ataua'iga, fa'atonu, sosaiete lautele ma alamanuia - e uiga i fa'ata'ita'iga e ono tutupu i le lumana'i, ma o le a fa'atulaga ai pe fa'apefea ona latou mafaufau i avanoa, fa'amanuiaga, lamatiaga ma isi fa'afitauli.
O galuega faatino o le a le avea o se tino iloilo, ae o se auivi su'esu'e fetuutuuna'i ma fa'asolosolo e mafai ona fa'avaeina so'o se iloiloga ma faiga fa'atulafonoina e ono atia'e e paaga, e aofia ai malo ma le multilateral system. So'o se auivi au'ili'ili e tatau ona fa'atupuina tuto'atasi mai tagi a le malo ma alamanuia, pe a fua i lo latou naunau e malamalama i ai. E tatau fo'i ona fa'asilisili le tele i ona va'aiga, fa'apea e aofia uma ai vaega uma o le tekonolosi ma ona a'afiaga.
O lenei pepa faʻatalanoaga o loʻo tuʻuina atu ai le otootoga o se faʻavae muamua e logoina ai le tele o faʻasalalauga faʻavaomalo ma le atunuʻu o loʻo faia e fesoʻotaʻi ma AI.
Tala'aga: Aisea e fai ai se auivi su'esu'e?
O le televave o le tulaʻi mai o se tekinolosi faʻatasi ai ma le lavelave ma le aʻafiaga o AI o loʻo faʻauluina ai le tele o tagi o faʻamanuiaga sili. Ae ui i lea, e fa'aoso ai fo'i le fefe i ni fa'alavelave mata'utia, mai le ta'ito'atasi i le geo-strategic level. O le tele o talanoaga e masani ona faia i le pito sili ona taua o le fusi o alaleo o manatu, ma e manaʻomia se auala sili atu ona faʻapitoa. AI tekonolosi o le a faʻaauau pea ona faʻaleleia ma faʻaalia e le tala faasolopito e toetoe lava o tekinolosi uma e aoga uma ma faʻaleagaina. O le fesili la, o le mea lea: faʻafefea ona tatou ausia taunuʻuga aoga mai lenei tekinolosi, aʻo faʻaitiitia le lamatiaga o aʻafiaga leaga, o nisi o ia mea e mafai ona iai i le tele?
O le lumanaʻi e le o mautinoa i taimi uma, ae o loʻo lava le faʻatuatuaina ma le poto faʻapitoa e uiga i AI ma generative AI e faʻamalosia ai se faiga faʻaeteete. E le gata i lea, e manaʻomia se faiga faʻavae, aua o AI o se vasega o tekinolosi faʻatasi ma le faʻaogaina lautele ma le faʻaogaina e le tele o ituaiga o tagata faʻaoga. O lona uiga o le faʻamatalaga atoa e tatau ona amanaia pe a mafaufau i aʻafiaga o AI mo tagata taʻitoʻatasi, olaga faʻaagafesootai, olaga faʻale-malo, olaga faʻalapotopotoga ma i le lalolagi atoa.
E le pei o le tele o tekinolosi ua mavae, o tekonolosi ma fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga o loʻo i ai se taimi puʻupuʻu mai le atinaʻe i le faʻamalolo, e tele lava ina faʻamalosia e le fiafia o kamupani gaosiga poʻo lala sooupu. AI ua vave ona sosolo; o nisi mea totino e mafai ona fa'aalia pe a uma ona fa'amatu'u, ma o le tekinolosi e mafai ona i ai uma fa'aoga leaga ma le agalelei. O fua fa'atatau taua o le a a'afia ai le fa'aogaina o so'o se fa'aoga. E le gata i lea, e ono iai ni mea e fiafia i ai geo-strategic i le taʻaloga.
E oʻo mai i le taimi nei, o le faʻatonutonuina o se tekinolosi faʻatekonolosi ua tele lava ina vaʻaia e ala i le tioata o "mataupu faavae" ma le ofo fua. Talu ai nei lava, e ui i lea, o le talanoaga ua liliu atu i mataupu o le malo ma le tele o malo, e aofia ai le faʻaogaina o tulafono faatonutonu ma isi meafaigaluega faʻavae. O tagi na faia mo pe faasaga i AI e masani ona faʻasalalau ma - tuʻuina atu le natura o tekinolosi - faigata ona iloilo. O le fa'atuina o se faiga fa'atonutonu fa'atekonolosi fa'ale-lalolagi po'o le atunu'u o le a lu'itau, ma o le a mana'omia le tele o fa'asologa o fa'ai'uga fa'amata'u i luga o le filifili, mai le inventor i le gaosiga, i le tagata fa'aoga, i le malo ma le multilateral system.
A'o fa'asalalauina e le UNESCO, le OECD ma le Komisi o Europa, ma isi, ma o lo'o fa'agasolo fa'atalanoaga maualuga eseese e uiga i mataupu e ono tula'i mai, o lo'o i ai se va tele i le va o ia ta'iala ma se fa'atonuga po'o se fa'atonuga. O le a le taxonomy o iloiloga e ono manaʻomia e se pule faʻatonu ona mafaufau i ai? O se fa'avasegaga vaapiapi o le a le atamai, pe a fua i le lautele o a'afiaga o nei tekonolosi. O lenei gafatia ua avea ma autu o le tele o faamatalaga, e le gata i le lelei ma le leaga.
Le atina'eina o se auivi au'ili'ili
O le ISC o le fa'alapotopotoga fa'alelalolagi muamua o lo'o tu'ufa'atasia su'esu'ega fa'alenatura ma agafesootai. O lona aapa atu i le lalolagi atoa ma le amio pulea o lona uiga e lelei le tuʻuina atu o fautuaga tutoʻatasi ma le lalolagi atoa e logoina ai filifiliga lavelave o loʻo i luma, aemaise lava o leo o loʻo i ai nei i lenei malae e tele lava mai pisinisi poʻo mai malosiaga faatekonolosi tetele. I le maeʻa ai o talanoaga tele i masina talu ai, e aofia ai le iloiloga o se faiga faʻavae e le malo, na faʻamaonia ai e le ISC o lona sao sili ona aoga o le gaosia ma le faatumauina o se auivi auʻiliʻili faʻafetaui e mafai ona faʻaaogaina e fai ma faʻavae mo lauga ma faʻaiʻuga e faia. pa'aga uma, e aofia ai so'o se faiga o iloiloga aloa'ia e tula'i mai.
O lenei auivi o le a avea ma se lisi o siaki lautele e mafai ona faʻaogaina e le malo ma faʻalapotopotoga tumaoti. O le auivi e iloa ma suʻesuʻe le gafatia o se tekonolosi e pei ole AI ma ana mea e maua mai e ala i se tioata lautele e aofia ai le soifua manuia o tagata ma sosaiete, faʻapea foʻi ma mea i fafo, e pei o le tamaoaiga, faiga faʻapolokiki, le siosiomaga ma le saogalemu. O nisi vaega o le lisi siaki atonu e sili atu ona talafeagai nai lo isi, e faalagolago i le talaaga, ae sili atu filifiliga e sili atu pe afai e iloiloina vaega uma. O le taua fa'aletagata lea ole faiga ole lisi siaki.
O le auivi fuafuaina e maua mai i galuega ma mafaufauga muamua, e aofia ai le International Network for Governmental Science Advice's (INGSA) lipoti o le soifua manuia numera.1 ma le OECD AI Classification Framework2 e tuʻuina atu le aofaʻi o avanoa, lamatiaga ma aʻafiaga o AI. O nei oloa muamua na sili atu ona faʻatapulaʻaina i lo latou faʻamoemoe ona o lo latou taimi ma le faʻamatalaga, o loʻo manaʻomia se auivi lautele e tuʻuina atu ai le atoaga o mataupu e le gata i taimi pupuu ma umi.
A'o atia'e mo le iloiloga o le AI, e mafai ona fa'aoga lenei auivi au'ili'ili i so'o se tekonolosi fa'atupu vave. O mataupu o loʻo faʻavasegaina lautele i vaega nei mo suʻesuʻega atili:
O se lisi o iloiloga mo vaega ta'itasi o lo'o i luga o lo'o aofia ai fa'atasi ai ma o latou avanoa ma taunu'uga. O nisi e talafeagai mo faʻamatalaga faʻapitoa poʻo faʻaoga a AI ae o isi e lautele ma le agnostic o faʻavae poʻo le faʻaogaina. E leai se iloiloga e tasi e aofia ai iinei e tatau ona avea o se faʻamuamua ma, o lea, e tatau ona suʻesuʻeina uma.
E fa'apefea ona fa'aogaina lenei fa'avae?
E mafai ona fa'aogaina lenei fa'avae i, ae le gata i, auala nei:
O le siata o lo'o i lalo o se fa'ata'ita'iga o le fua o se auivi au'ili'ili. Faʻalagolago i tekinolosi ma lona faʻaogaina, o nisi vaega o le a sili atu ona talafeagai nai lo isi. O faʻataʻitaʻiga ua tuʻuina atu e faʻaalia ai pe aisea e ono afaina ai vaega taʻitasi; i le tala'aga, o le auivi e mana'omia le fa'alauteleina o le fa'aupuga. E taua foi le va'aiga i le va o atina'e fa'avae ma fa'afitauli lautele e ono tula'i mai i taimi o fa'aoga fa'apitoa.
Itu e tatau ona mafaufau i ai pe a iloiloina se tekinolosi fou
| Fa'ata'ita'iga muamua o fua e ono mana'omia ona iloilo pe a su'esu'eina se tekonolosi fou | ||
| Ituaiga o aafiaga | Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| Ta'ito'atasi/tagata lava ia | Agava'a AI tagata fa'aoga | O le a le agavaa ma le nofouta i meatotino a le faiga o tagata e ono fa'aogaina o le a fegalegaleai ma le faiga? E fa'afefea ona tu'uina atu ia i latou fa'amatalaga fa'aoga talafeagai ma lapataiga? |
| Pa'aga ua a'afia | O ai paaga autu o le a a'afia i le faiga (fa'ata'ita'iga, tagata ta'ito'atasi, nu'u, tagata vaivai, tagata faigaluega i vaega, tamaiti, fai faiga fa'avae, tagata tomai faapitoa)? | |
| Filifiliga | Po'o tu'uina atu i tagata fa'aoga se filifiliga e filifili ai i fafo mai le faiga; pe tatau ea ona tu'uina atu avanoa e lu'i pe fa'asa'o ai galuega faatino? | |
| Tulaga lamatia i aia tatau a tagata ma tulaga taua faatemokalasi | E mafai e le faiga ona a'afia (ma o le a le itu) i aia tatau a tagata, e aofia ai, ae le faatapulaaina i, le faalauaiteleina, saolotoga e faaalia ai, sa'o, tulaga lamatia o le faailoga tagata, ma isi? | |
| E ono a'afia ai le soifua manuia o tagata | E mafai e le faiga ona a'afia (ma o le a le itu) le soifua manuia o le tagata ta'ito'atasi (ie, tulaga lelei o galuega, a'oa'oga, fegalegaleaiga lautele, soifua maloloina o le mafaufau, faasinomaga, siosiomaga)? | |
| Avanoa mo le siitia o tagata faigaluega | E i ai se avanoa mo le faiga e fa'autometi ai galuega po'o galuega sa fa'atinoina e tagata? Afai o lea, o a ni taunuuga i lalo? | |
| Avanoa mo le fa'asinomaga, tulaga taua po'o le fa'aogaina o le malamalama | Po'o fa'atulagaina ea le faiga pe mafai ona fa'aogaina le fa'asinomaga o le tagata fa'aoga po'o le fa'atulagaina o fa'atauga, pe fa'asalalau fa'amatalaga sese? E i ai se avanoa mo ni fa'amatalaga sese pe le fa'amaoniaina o tomai? | |
| Fua o le taua faaletagata lava ia | E i ai se uunaiga e fa'aalia ai se tagata fa'apitoa? E mafai ona suia e le masini se lagona o le faamalieina o le tagata lava ia? E i ai le malosi e tauva ai ma le faiga i totonu o fale faigaluega? Po'o fa'afaigata ona puipuia le ta'uleleia ta'ito'atasi mai fa'amatalaga sese? | |
| faʻaliloliloga | E i ai ni matafaioi fa'asalalau mo le puipuia o le le faalauaiteleina ma e iai ni manatu o lo'o faia ile fa'aogaina o fa'amatalaga patino? | |
| Autonomy | E mafai e le faiga ona a'afia ai le tuto'atasi o tagata e ala i le fa'atupuina o le fa'alagolago tele i tekonolosi e tagata fa'au'uga? | |
| Atinaʻeina o tagata | E i ai se aafiaga i le mauaina o tomai autu mo le atinaʻeina o tagata e pei o galuega faʻapitoa, tomai faʻapitoa, suiga i taimi faʻalogo e aʻafia ai aʻoaʻoga, atinaʻeina o uiga, popolega o le mafaufau, ma isi? | |
| tausiga o le soifua maloloina o le tagata lava ia | E i ai ni fa'amatalaga o fofo fa'alesoifua maloloina fa'apitoa? Afai o lea, pe fa'amaonia i tulaga fa'atulafonoina? | |
| Soifua maloloina o mafaufau | E i ai se tulaga lamatia o le faateleina o le popole, tuulafoaiina poʻo isi faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau, pe mafai e le tekinolosi ona faʻaitiitia ia aʻafiaga? | |
| Evolution o le tagata | Mata e mafai e tekinolosi ona taʻitaʻia suiga i le evolusione o tagata? | |
| Ituaiga o aafiaga | Taiala | faʻamatalaga |
| Sosaiete/soifuaga | Tulaga fa'ale-agafesootai | O le faiga e matua suia ai le natura o le sosaiete pe mafai ai ona fa'avasegaina manatu sa manatu muamua e tetee i le vafealoai, pe soli ai tu ma aga fa'ale-aganu'u o lo'o fa'aaogaina ai? |
| Fegalegaleaiga lautele | E i ai se aafiaga i fesootaiga anoa o tagata, e aofia ai sootaga faalelagona? | |
| tutusa | O le fa'aoga/tekinolosi e ono fa'aitiitia pe fa'aleleia ai tulaga le tutusa (fa'atusa, tamaoaiga, agafesootai, a'oa'oga, fa'afanua)? | |
| Soifua maloloina o tagata | E i ai se avanoa mo le faiga e fa'agasolo ai pe fa'aleagaina ai le soifua maloloina o tagata? | |
| Fa'aaliga fa'ale-aganu'u | O le fa'atupula'ia o tu'ufa'atasiga fa'ale-aganu'u po'o le fa'ailoga tagata e foliga mai pe sili atu ona faigata ona fa'afetaui? Pe o le fa'alagolago i le faiga mo le faia o fa'ai'uga e ono fa'ate'aina pe fa'alēaogāina vaega o sosaiete? | |
| Aoaoga lautele | E iai se a'afiaga i tiute fa'afaiaoga po'o fa'alapotopotoga a'oa'oga? Pe fa'amamafa pe fa'aitiitia e le faiga le le tutusa i le va o tamaiti a'oga ma le vaeluaga numera? Po'o fa'atupuina pe fa'avaivaia le taua o le malamalama po'o le malamalama taua? | |
| O mea moni sese | Po o aogā pea auala tatou te faaaogāina e iloatino ai le mea moni? Po'o fa'aletonu le manatu o le mea moni? | |
| Tulaga tau tamaoaiga (fefa'ataua'iga) | Vaega o alamanuia | O le fea vaega o alamanuia o lo'o fa'aogaina ai le faiga (ie, tupe, fa'ato'aga, soifua maloloina, a'oa'oga, puipuiga)? |
| Pisinisi fai pisinisi | O fea le galuega faapisinisi o loʻo faʻaogaina ai le faiga, ma o le a le tulaga? O fea o lo'o fa'aogaina ai le faiga (tagata tumaoti, lautele, leai ni tupe mama)? | |
| Aafiaga i gaoioiga taua | O le fa'alavelaveina o le fa'aogaina o le faiga po'o le gaioiga e a'afia ai auaunaga taua po'o atina'e taua? | |
| Manava o le fa'atinoina | E fa'afefea ona fa'atinoina le faiga (e vaapiapi i totonu o se fa'alapotopotoga vs fa'asalalauina i le atunu'u/fa'avaomalo)? | |
| matua fa'apitoa (TRL) | O le a le matua fa'apitoa o le faiga? | |
| Pulea fa'atekonolosi | O fa'atekonolosi e fa'atupu le fa'atupuina o le pule fa'atekonolosi. | |
| Toe tufatufaina atu o tupe maua ma fa'aletonu tau tupe a le atunu'u | Faamata e mafai ona fa'amalieina matafaioi autu a le malo fa'aletulafono (fa'apena, Faletupe Fa'asao)? O le a mafai e le setete ona faʻataunuʻuina faʻamoemoega ma aʻafiaga o tagatanuu (ie, agafesootai, tamaoaiga, faaupufai) e alualu i luma pe faʻaititia? | |
| Ituaiga o aafiaga | Taiala | faʻamatalaga |
| Olaga faalenuu | Pulega ma auaunaga lautele | E mafai ona a'afia lelei pe leaga faiga tau pulega ma faiga fa'alelalolagi? |
| Ala o faasalalauga talafou | E mata'utia le fa'atuputeleina o fa'asalalauga fa'alaua'itele ma fa'atumauina i le faitau aofa'i o tagata? Pe o le a iai se aafiaga i le maualuga o le faatuatuaina i le aufaasālalau? Pe o le a atili a'afia ai uiga fa'asalalau masani ma tulaga fa'amaoni? | |
| Tulafono o tulafono | O le a iai se a'afiaga i le mafai ona fa'ailoa tagata ta'ito'atasi po'o fa'alapotopotoga e fa'amauina (fa'atusa, o le a le ituaiga tali atu e tu'uina atu i se algorithm mo taunu'uga leaga)? E mafua ai le leiloa o le pule silisili ese (ie, si'osi'omaga, tupe, faiga fa'aagafesootai, amio taualoa)? | |
| Fa'apolokiki ma le felagolagoma'i | E i ai se avanoa e sili atu ona mautu manatu faʻapolokiki ma faʻaitiitia avanoa mo le faʻavaeina o maliega? E i ai se avanoa e fa'apena atili ai ona fa'atama'ia vaega? Po'o fa'atupula'ia pe fa'aitiitia faiga fa'apolokiki? | |
| Geo-strategic/ geo-political context | Mata'ituina lelei | Po'o a'oa'oina faiga i fa'amatalaga tau amio ma fa'amaumauga fa'aletagata, ma afai o lea, e mafai ona fa'aogaina e fa'aoga ai tagata ta'ito'atasi po'o vaega? |
| Fa'atosina fa'atekinolosi | E mafai ea e le setete po'o tagata e le o se setete ona fa'aogaina faiga ma fa'amaumauga e malamalama ma pulea ai le faitau aofa'i o isi atunu'u ma fa'alapotopotoga, po'o le fa'aleagaina o pulega fa'aletulafono? | |
| Tauvaga fa'a-geo-political | E a'afia e le faiga le tauvaga i le va o malo ma tulaga fa'atekonolosi mo le avanoa i fa'amaumauga ta'ito'atasi ma fa'atasi mo fa'amoemoega tau tamaoaiga po'o fuafuaga fa'ata'atia? | |
| Fefa'ataua'iga ma fefa'ataua'iga | E iai ni a'afiaga o le faiga mo maliega tau fefa'ataua'iga faavaomalo? | |
| Siifi i malosiaga o le lalolagi | Pe o le tulaga o malo-setete o le lalolagi autu geo-faaupufai i lalo o le taufaamatau? O le a fa'aaogaina ea e kamupani fa'atekonolosi le malosiaga i le taimi e tasi e fa'aagaga mo malo-setete ma o avea i latou ma tagata tuto'atasi tuto'atasi? | |
| Faʻafitauli | E faigofie mo setete ma tagata e le o ni setete e gaosia ma faʻasalalau faʻamatalaga faʻasalalau e aʻafia ai le felagolagomaʻi, faʻalagolago ma le faatemokalasi? | |
| siosiomaga | Malosiaga ma puna'oa (carbon footprint) | Po'o fa'atuputeleina ea e le faiga ma mana'oga le fa'aogaina o le malosi ma le fa'aaogaina o puna'oa i luga atu ma luga atu o tupe maua lelei na maua mai i le talosaga? |
| Ituaiga o aafiaga | Taiala | faʻamatalaga |
| Faʻamatalaga ma faʻamatalaga | Su'eina ma le aoina | O fa'amaumauga ma fa'amatalaga e aoina mai e tagata, masini fa'apitoa po'o mea uma e lua? |
| Tulaga o faʻamatalaga | E tusa ai ma faʻamaumauga o loʻo tuʻuina atu, vaʻaia, gaosia pe maua mai? E i ai ni puipuiga fa'ailoga vai e fa'amaonia ai le sa'olotoga? | |
| natura fa'aola o fa'amaumauga | O fa'amaumauga fa'amalosi, tumau, fa'afou mai lea taimi i lea taimi po'o fa'afouina i taimi moni? | |
| Aia tatau | O fa'amaumauga fa'apitoa, lautele po'o le tagata lava ia (fa'atatau, e feso'ota'i ma tagata ta'ito'atasi)? | |
| Fa'ailoaina o fa'amatalaga patino | Afai o fa'amatalaga a le tagata lava ia, po'o latou le fa'ailoaina pe fa'aigoaina? | |
| Fa'atulagaina o fa'amaumauga | O fa'amaumauga fa'atulagaina, semi-fa'atulagaina, lavelave fa'atulagaina pe le fa'atulagaina? | |
| Fa'asologa o fa'amaumauga | O le faʻatulagaina o faʻamaumauga ma metadata faʻasalalau pe leai foi? | |
| Fua o fa'amaumauga | O le a le fua o fa'amaumauga? | |
| Le talafeagai ma le lelei o faʻamaumauga | E fetaui le fa'amaumauga mo le fa'amoemoe? Pe talafeagai le tele o fa'ata'ita'iga? Pe e fai ma sui ma atoatoa? O le a le pisapisao o faamatalaga? E masani ona sese? | |
| faʻataʻitaʻiga | Fa'amatalaga maua | O maua fa'amatalaga e uiga i le fa'ata'ita'iga a le faiga? |
| Ituaiga faʻataʻitaʻiga AI | O le faʻataʻitaʻiga faʻatusa (tulafono faʻavae tagata), fuainumera (faʻaaogaina faʻamatalaga) poʻo le faʻaogaina? | |
| Aia tatau e feso'ota'i ma fa'ata'ita'iga | O le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'apogai tatala, po'o fa'apitoa, e pulea e le tagata lava ia po'o le isi vaega? | |
| Faʻataʻitaʻiga tasi pe tele | O le faiga e faia i se fa'ata'ita'iga se tasi po'o ni fa'ata'ita'iga feso'ota'i? | |
| Fa'atupu pe fa'ailoga tagata | O le fa'ata'ita'iga fa'atupu, fa'ailoga tagata po'o mea uma e lua? | |
| Faiga fa'atusa | E a'oa'o le faiga e fa'avae i luga o tulafono a tagata-tusia, mai fa'amaumauga, e ala i a'oa'oga va'ava'aia pe ala i a'oa'oga fa'amalosia? | |
| Fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga (AI drift) | E fa'atupuina le fa'ata'ita'iga ma/po'o le mauaina o tomai mai le fegalegaleai ma fa'amaumauga i totonu o le fanua? | |
| Federated po'o le totonugalemu a'oa'oga | O le fa'ata'ita'iga o lo'o a'oa'oina i totonu po'o le tele o 'au'aunaga fa'apitonu'u po'o masini "pito"? | |
| Atina'e ma le tausiga | O le fa'ata'ita'iga lautele, fa'apitoa po'o fa'atatau i fa'amaumauga a le tagata fai AI? | |
| Deterministic po'o le probabilistic | O fa'aogaina ea le fa'ata'ita'iga i se fa'atonuga po'o se fa'alavelave? | |
| Fa'ata'ita'iga manino | O avanoa fa'amatalaga i tagata fa'aoga e fa'ataga ai latou e malamalama i fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ma tapula'a po'o le fa'aogaina o fa'agata? | |
| tapula'a fa'afuainumera | E i ai fa'agata fa'atatau ile faiga? E mafai ona tatou va'ai le osooso po'o le fa'ateleina o tulafono? | |
| Ituaiga o aafiaga | Taiala | faʻamatalaga |
| Galuega ma galuega faatino | Galuega (s) fa'atino e faiga | O a galuega o lo'o fa'atinoina e le faiga (fa'atusa, fa'ailoa, su'esu'eina mea na tupu, va'aiga)? |
| Tuufaatasiga o galuega ma faatinoga | E tu'ufa'atasia e le faiga le tele o galuega ma gaioiga (fa'atusa, faiga fa'atupu mea, faiga tuto'atasi, faiga fa'atonutonu)? | |
| Tulaga tuto'atasi a le faiga | O le a le tuto'atasi o gaioiga a le faiga ma o le a le sao a tagata? | |
| Tulaga o le auai o tagata | E i ai se a'afiaga o tagata e va'aia le gaioiga atoa o le AI system ma le mafai ona filifili po'o afea ma fa'afefea ona fa'aoga le faiga i so'o se tulaga? | |
| Fa'aoga autu | E a'afia le faiga ile vaega autu ole fa'aoga e pei ole gagana a tagata, va'aiga komepiuta, masini ma/po'o le fa'ata'ita'iina, po'o robotics? | |
| iloiloga | Po'o avanoa fa'ata'ita'iga po'o metotia e iloilo ai galuega fa'atino po'o le fa'atautaia o meatotino fa'afuase'i fa'afuase'i? | |
Ki i puna o fa'amatalaga
Fa'amatalaga manino:
Gluckman, P. ma Allen, K. 2018. Malamalama i le soifua manuia i le tulaga o suiga faakomepiuta vave ma fesoʻotaʻiga. INGSA. https://ingsa.org/wp-content/uploads/2023/01/INGSA-Digital-Wellbeing-Sept18.pdf
Tusi leotele:
OECD. 2022. OECD Framework mo le Fa'avasegaina o faiga AI. OECD Digital Economy Papers, Nu. 323, OECD Publishing, Paris. https://oecd.ai/en/classification
Tusitusi fa'amau:
Fa'amatalaga fou (mai le tele o fa'apogai)
O se auala agai i luma
Fa'alagolago i le tali i lenei pepa o talanoaga, o le a fa'atūina e le ISC se vaega galulue fa'apitoa e fa'alautele pe toe teuteu le auivi fa'ata'ita'iga o lo'o i luga e mafai ai e pa'aga ona va'ava'ai atoatoa i so'o se atina'e taua a le o fa'avae po'o le fa'aogaina. O le vaega galulue o le a amio pulea, faʻafanua ma faʻalapotopotoga faʻapitoa, faʻatasi ai ma tomai faʻapitoa mai suʻesuʻega tekinolosi i faiga faʻavae lautele, mai le atinaʻeina o tagata i sociology ma lumanaʻi ma suʻesuʻega tekonolosi.
Ina ia auai i lenei pepa talanoaga, faamolemole asiasi council.science/publications/framework-digital-technologies
Faʻafetai
E to'atele tagata na fa'atalanoaina i le atina'eina o lenei pepa, lea na tusia e Sir Peter Gluckman, Peresitene, ISC ma Hema Sridhar, sa avea muamua ma Saienitisi Sili, Matagaluega o le Puipuiga, ma ua avea nei ma tagata suʻesuʻe sinia, Iunivesite o Aukilani, Niu Sila .
Aemaise lava matou te faafetai atu ia Lord Martin Rees, o le sa avea muamua ma Peresitene o le Royal Society ma le na faavaeina le Center for the Study of Existential Risks, Iunivesite o Cambridge; Polofesa Shivaji Sondhi, Polofesa o le Physics, Iunivesite o Oxford; Polofesa K Vijay Raghavan, sa avea muamua ma faufautua faasaienisi autu i le Malo o Initia; Amandeep Singh Gill, Failautusi Aoao a Malo Aufaatasi mo Tekonolosi; Dr Seán Óh Éigeartaigh, Faatonu Sili, Nofoaga Autu mo le Suʻesuʻega o Tulaga Faʻafitauli Faʻapitoa, Iunivesite o Cambridge; Amanda-June Brawner, Faufautua Sinia Faiga Faavae ma Ian Wiggins, Faatonu o Mataupu Faavaomalo, Royal Society UK; Dr Jerome Duberry, Dr Marie-Laure Salles, Faatonu, Geneva Graduate Institute; Mr Chor Pharn Lee, Center for Strategic Futures, Ofisa Palemia, Sigapoa; Barend Mons ma Dr Simon Hodson, le Komiti o Faʻamaumauga (CoDATA); Polofesa Yuko Harayama, Iapani; Polofesa Rémi Quirion, Peresitene, INGSA; Dr Claire Craig, Iunivesite o Oxford ma sa avea muamua ma Ulu o le Va'aiga Va'ai, Ofisa o Saienisi a le Malo; ma Prof Yoshua Bengio, Komiti Faufautua Fa'asaienisi a UN Failautusi Aoao ma i le Université de Montréal. Sa masani ona fa'amaonia le faiga o le lisi ma fa'amamafaina le taimi talafeagai o so'o se gaioiga a le ISC.
Ata: adamichi i luga ole iStock