O le ta'iala a le ISC o lo'o ofoina atu ai se auivi atoatoa ua mamanuina e fa'afeso'ota'i ai le va i le va o ta'iala maualuga ma faiga fa'atino, fa'atino. E tali atu i le mana'oga fa'anatinati mo se malamalama masani i avanoa uma ma tulaga lamatia o lo'o fa'aalia e tekinolosi fa'atupu. Ose pepa taua lea mo i latou o lo'o galulue i le faiga fa'avae i totonu o la tatou vaitau fa'atekinolosi ua televave suiga.
O lo'o su'esu'eina e le auivi le gafatia ole AI ma ana mea e maua mai i se tioata atoatoa, e aofia ai le soifua manuia o tagata ma sosaiete fa'atasi ai ma mea mai fafo e pei o le tamaoaiga, faiga fa'apolokiki, le siosiomaga, ma le saogalemu. O nisi vaega o le lisi siaki atonu e sili atu ona talafeagai nai lo isi, e faalagolago i le talaaga, ae sili atu filifiliga e foliga mai e sili atu pe afai e iloiloina vaega uma, e tusa lava pe mafai ona vave iloa nisi e le talafeagai i mataupu faapitoa. O le taua fa'aletagata lea ole faiga ole lisi siaki.
“I se vaitau ua iloga i le televave o faiga fa'atekonolosi ma lu'itau lavelave i le lalolagi, o le fa'avae a le ISC mo le au'ili'iliga ma le tele o au'ili'iliga o a'afiaga e mafai ona fa'amalosia ai ta'ita'i e fai fa'ai'uga mataalia, fa'atatau. E fa'amautinoa ai a'o tatou aga'i i luma fa'atekonolosi, tatou te faia ma le fa'aeteete ma le fa'aeteete i a'afiaga, agafesootai, ma le tamaoaiga".
Peter Gluckman, Peresetene ISC
E ui o mataupu faavae maualuga na faʻasalalauina e UNESCO, le OECD, le Komisi Europa ma le UN, faatasi ai ma isi, ma talanoaga eseese o loʻo faʻaauau pea e uiga i mataupu tau pulega, tulafono faatonutonu, amio pulea ma le saogalemu, o loʻo i ai se va tele i le va o ia mataupu faavae ma se pulega po'o fa'atonuga fa'avae. O lo'o fa'atalanoaina e le ISC lea mana'oga e ala i lana ta'iala fou mo tagata fai faiga fa'avae.
O lenei ta'iala mo tagata fai faiga fa'avae e le'o fa'amoemoe e fa'asa ai se faiga fa'atulafono, ae e fa'ailoa mai ai se auivi fa'ata'ita'i ma fa'atupuina e mafai ona fa'avaeina so'o se iloiloga ma faiga fa'atulafonoina e ono atia'e e paaga, e aofia ai ma malo ma faiga fa'aopoopo.
"O le auivi o se laasaga taua i le talanoaga i le lalolagi atoa i luga ole AI aua e maua ai se faavae e mafai ai ona tatou fausia se maliega i luga o aʻafiaga o tekinolosi mo le taimi nei ma le lumanaʻi".
Hema Sridhar, Sa avea muamua ma Faufautua Fa'asaienisi Sili, Matagaluega o le Puipuiga, Niu Sila ma ua avea nei ma Su'esu'ega Sinia Fellow, Iunivesite o Aukilani, Niu Sila.
Talu mai Oketopa 2023, o loʻo i ai le tele o fuafuaga faʻale-atunuu ma faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻatasi ai ma le toe iloiloina o le amio ma le saogalemu o AI. O a'afiaga o le AI i le fa'amaoni o nisi o a tatou faiga fa'aletonu, e aofia ai tupe, malo, tulafono ma a'oa'oga, fa'apea fo'i faiga fa'aa'oa'oga eseese (e aofia ai le poto fa'asaienisi ma fa'aleaganu'u), o lo'o fa'atupula'ia le popolega. O le auivi e atagia atili ai ia vaega.
O manatu faaalia na maua mai Sui o le ISC ma le sosaiete fai faiga faavae faava o malo e oo mai i le taimi nei o loo atagia mai i le toe teuteuga o le auivi au'ili'ili, lea ua tatalaina nei e fai ma taiala i tagata fai faiga faavae.
O se ta'iala mo tagata fai faiga fa'avae: Iloiloina o tekonolosi fa'atupu vave e aofia ai AI, fa'ata'ita'iga gagana tetele ma tua atu
O lenei pepa faʻatalanoaga o loʻo tuʻuina atu ai le otootoga o se faʻavae muamua e logoina ai le tele o faʻasalalauga faʻavaomalo ma le atunuʻu o loʻo faia e fesoʻotaʻi ma AI.
La'u mai le auivi mo le fa'aoga i lau fa'alapotopotoga
O iinei matou te tuʻuina atu ai le meafaigaluega faʻavae e avea o se laupepa Excel e mafai ona faʻaogaina mo le faʻaogaina i lau faʻalapotopotoga. Afai e te mana'o i se fa'amatalaga tatala, fa'amolemole fa'afeso'ota'i [imeli puipuia].
faʻatomuaga
O fa'atekonolosi fa'atupu vave o lo'o tula'i mai ai fa'afitauli lu'itau pe a o'o i lo latou fa'aoga, pulega ma tulafono faatonutonu. O faiga faʻavae faʻaauau ma felafolafoaiga lautele i luga o le atamai faʻapitoa (AI) ma lona faʻaogaina ua aumaia ai nei mataupu i se taulaiga. O taʻiala lautele mo AI ua faʻasalalau e UNESCO, le OECD, UN ma isi, e aofia ai le United Kingdom's Bletchley Declaration, ma o loʻo iai ni taumafaiga faʻa-faamasinoga e faʻatonutonuina vaega o tekinolosi e ala i, mo se faʻataʻitaʻiga, le Iuni a Europa (EU) AI. Tulafono po'o le Poloaiga Fa'atonu a le Iunaite Setete AI talu ai nei.
E ui o le faʻaaogaina o AI o loʻo talanoaina umi i nei ma isi faʻasalalauga, i vaeluaga o geopolitical ma i totonu o atunuu i tulaga uma o tupe maua, o loʻo tumau pea le va o le va o le atinaʻeina o tulaga maualuga ma lo latou tuʻufaʻatasia e ala i tulafono faatonutonu, faiga faʻavae, pulega. po o faiga tausimea. O le ala mai le mataupu faavae i le faʻataʻitaʻiga e le lelei ona faʻamalamalamaina, ae a tuʻuina atu le natura ma le faʻaogaina o le atinaʻeina ma le faʻaogaina o AI, o le tele o tului o loʻo aʻafia ai ma le tele o faʻaoga talafeagai, soʻo se auala e le mafai ona sili atu le lautele pe faʻatonuina.
Mo nei mafua'aga, o lo'o fa'aauau pea ona fa'atino e le sosaiete fa'asaienisi fa'a-le-malo se sao fa'apitoa. O le Fono Fa'asaienisi Fa'avaomalo (ISC) - fa'atasi ai ma le tele o ona sui mai le fa'aagafesootai ma fa'asaienisi fa'alenatura - na tu'uina atu se pepa fa'atalanoaga ia Oketopa 2023 o lo'o tu'uina atu ai se fa'avae au'ili'ili muamua e iloilo ai a'afiaga, fa'amanuiaga, fa'amata'u ma avanoa e feso'ota'i ma fa'atekonolosi fa'atekinolosi televave. E ui na atiaʻe e mafaufau ai AI, e masani lava o tekinolosi agnostic ma e mafai ona faʻaoga i le tele o tekinolosi faʻaalia ma faʻalavelave, e pei ole biology synthetic ma quantum. O lena pepa fa'atalanoaga na vala'aulia ai fa'amatalaga mai a'oa'oga ma tagata fai faiga fa'avae. O le tele o manatu faaalia na faia ai sea suʻesuʻega e manaʻomia ma tu ai o se auala taua e faʻafeiloaʻi ai tekonolosi fou e pei o AI.
O le faʻamoemoega o le faʻavae o le tuʻuina atu lea o se meafaigaluega e logoina ai paaga uma - e aofia ai ma malo, fefaʻatauaʻiga fefaʻatauaʻiga, faʻatonutonu, sosaiete lautele ma alamanuia - o le faʻaleleia o nei tekinolosi e fesoasoani ia i latou e faʻatulagaina pe faʻafefea ona latou mafaufau i aʻafiaga, lelei pe leaga, o o le tekinolosi lava ia, ma sili atu ona patino lona faʻaaogaina. O lenei auivi au'ili'ili ua atia'e tutoatasi mai le malo ma alamanuia fiafia. Ole tele ole tele ile va'aiga, e aofia ai vaega uma ole tekonolosi ma ona a'afiaga e fa'avae ile tele o fa'atalanoaga ma manatu faaalia.
O lenei pepa fa'atalanoaga mo tagata fai faiga fa'avae e le'o fa'amoemoe e fa'asa ai se faiga fa'atulafono, ae e fa'ailoa mai ai se auivi fa'ata'ita'i ma fa'aleleia e mafai ona fa'avaeina so'o se iloiloga ma faiga fa'atulafonoina e ono atia'e e paaga, e aofia ai ma malo ma le multilateral system.
A'o iloiloina e le au fai fa'ai'uga i le lalolagi atoa ma le atunu'u le fa'atulagaina o faiga fa'avae talafeagai ma le fa'atatau e faapaleni ai tulaga lamatia ma taui o se tekonolosi fou e pei o AI, o le auivi fa'ata'ita'iga ua fa'amoemoe e avea o se meafaigaluega fa'aopoopo e fa'amautinoa ai o lo'o atagia lelei le fa'asologa atoa o a'afiaga.
Tala'aga: aisea e fai ai se auivi su'esu'e?
O le televave o le tulaʻi mai o tekinolosi faʻatasi ai ma le lavelave ma aʻafiaga o AI o loʻo faʻauluina ai le tele o faʻamatalaga e sili ona aoga. Ae ui i lea, e faʻatupu ai foʻi le fefe i lamatiaga ogaoga, mai le tagata taʻitoʻatasi i le geostrategic level.1 O le tele o talanoaga e o'o mai i le taimi nei sa iloiloina i se uiga fa'alua ona o manatu fa'alaua'itele e matele lava ina faia i pito sili ona leaga o alaleo. O tagi na faia mo pe faasaga i AI e masani ona faʻasalalau ma - tuʻuina atu le natura o tekinolosi - faigata ona iloilo.
E mana'omia se faiga fa'apitoa pe a suia le hyperbole i su'esu'ega fa'avasega ma sili atu ona manino. AI tekinolosi o le a faʻaauau pea ona faʻaleleia, ma o tala faʻasolopito o loʻo faʻaalia e toetoe lava o tekinolosi uma e aoga uma ma faʻaleagaina. O le fesili la, o le mea lea: faʻafefea ona tatou ausia taunuʻuga aoga mai lenei tekinolosi, aʻo faʻaitiitia le lamatiaga o aʻafiaga leaga, o nisi o ia mea e mafai ona iai i le tele?
O le lumanaʻi e le o mautinoa i taimi uma, ae o loʻo lava le faʻatuatuaina ma le poto faʻapitoa e uiga i AI ma generative AI e faʻamalosia ai se faiga faʻaeteete. E le gata i lea, o se faiga faʻaogaina e manaʻomia ona o AI o se vasega o tekinolosi faʻatasi ai ma le faʻaogaina lautele ma le faʻaogaina e le tele o ituaiga o tagata faʻaoga. O lona uiga e tatau ona iloiloina le fa'amatalaga atoa pe a mafaufau i a'afiaga o so'o se fa'aoga AI mo tagata ta'ito'atasi, olaga fa'aagafesootai, olaga fa'alenu'u, olaga fa'ale-agafesootai ma i le lalolagi atoa.
E le pei o le tele o isi tekonolosi, mo tekinolosi faʻatekonolosi ma fesoʻotaʻiga, o le taimi i le va o le atinaʻe, faʻamalolo ma le faʻaaogaina e matua puupuu lava, e tele lava ina faʻamalosia e le fiafia o kamupani gaosiga poʻo lala sooupu. E tusa ai ma lona natura - ma tuʻuina atu e faʻavae i luga o le numera numera - AI o le ai ai ni talosaga e vave ona faʻasalalau, e pei ona vaʻaia i le atinaʻeina o faʻataʻitaʻiga gagana tetele. O le i'uga, o nisi mea totino e mafai ona fa'aalia pe a uma ona fa'amalolo, o lona uiga o lo'o i ai le lamatiaga o ni fa'alavelave e le'i mafaufauina, e le gata i le leaga ma le agalelei.
O fua taua fa'ale-agafesootai, aemaise lava i itu eseese ma aganu'u, o le a a'afia ai pe fa'apefea ona iloa ma talia so'o se fa'aoga. E le gata i lea, o manaoga geostrategic ua leva ona pulea talanoaga, faatasi ai ma manaoga o le malo ma le tele o atunuu o loʻo faʻaauau pea ona fesoʻotaʻi ma mafua ai ona faʻatauvaʻa ma fevaevaeaʻiga.
E oʻo mai i le taimi nei, o le tele o tulafono faatonutonu o se tekinolosi faʻatekonolosi ua tele lava ina vaʻaia e ala i tioata o 'mataupu' ma le ofo fua, e ui lava i le EU AI Act.2 ma faapena foi o loo tatou vaaia se suiga i tulafono e sili atu ona faamalosia ae fai si vaapiapi. O le fa'atuina o se faiga fa'atekonolosi fa'alelalolagi po'o le atunu'u e tumau pea le lu'itau ma e leai se fofo manino. E mana'omia ni vaega se tele o faiga fa'ai'uga fa'amata'u i luga o le filifili, mai le tagata su'esu'e i le gaosiga, i le tagata fa'aoga, i le malo ma le fa'alapotopotoga tele.
E ui o mataupu faavae maualuga na faʻasalalau e UNESCO, le OECD, le Komisi Europa ma le UN, faʻatasi ai ma isi, ma faʻasalalauga tulaga maualuga eseese o loʻo faʻaauau pea e uiga i mataupu tau pulega, tulafono faatonutonu, amio pulea ma le saogalemu, o loʻo i ai se va tele i le va o ia mea. fa'avae ma se fa'atonuga po'o se fa'atonuga. E tatau ona foia lea tulaga.
O se amataga, ua manatu le ISC e atia'e se fa'asoasoaina o iloiloga e mafai e so'o se tagata atia'e, fa'atonu, faufautua o faiga fa'avae, tagata fa'atau po'o tagata fai filifiliga e mafai ona fa'asino i ai. Ona o le lautele o a'afiaga o nei tekinolosi, e tatau i lea fa'atonuga ona mafaufau i le aofa'iga o a'afiaga nai lo le va'ai va'ai taula'i. Ua fa'atupula'ia le vaeluaga o le lalolagi ona o le a'afiaga o tu'inanauga fa'afanua i le faiga o fa'ai'uga, ma ona o le fa'anatinati o lenei tekonolosi, e taua tele mo leo tuto'atasi ma le le fa'aituau e fa'amausaliina ai se faiga fa'atasi ma fa'atasi.
1) Taimi Hindustan. 2023. E tatau i le G20 ona fa'atūina se laulau fa'ava-o-malo i suiga fa'atekonolosi.
https://www.hindustantimes.com/opinion/g20-must-set-up-an-international-panel-on-technological-change-101679237287848.html
2) Le EU Artificial Intelligence Act. 2023. https://artificialintelligenceact.eu
Le atina'eina o se auivi au'ili'ili
O le ISC o le fa'alapotopotoga tu'ufa'atasi fa'ale-malo e tu'ufa'atasia fa'asaienisi fa'alenatura ma agafesootai. O lona aapa atu i le lalolagi atoa ma le amio pulea o lona uiga ua lelei le tuʻuina atu o fautuaga tutoʻatasi ma le lalolagi atoa e faʻailoa ai filifiliga lavelave o loʻo i luma, aemaise lava o leo o loʻo i ai nei i lenei malae e tele lava mai pisinisi poʻo mai faiga faʻavae ma faiga faʻapolokiki a malo tetele faatekinolosi.
I le maea ai o se vaitaimi o talanoaga tele, lea na aofia ai le iloiloga o se faiga o iloiloga tumaoti, na faaiʻuina e le ISC o lona sao sili ona aoga o le faia lea o se auivi auʻiliʻili fetuutuunai e mafai ona faʻaaogaina e fai ma faʻavae mo talanoaga ma faʻaiuga e tagata uma. pa'aga, e aofia ai so'o se faiga o iloiloga aloa'ia e tula'i mai.
O le auivi su'esu'e muamua, lea na tatalaina mo talanoaga ma manatu faaalia ia Oketopa 2023, na avea ma foliga o se lisi atoa o siaki ua fuafuaina mo le faaaogaina e le malo ma faalapotopotoga tumaoti. O le auivi na iloa ma suʻesuʻeina le gafatia o se tekinolosi e pei ole AI ma ana mea e maua mai e ala i se tioata lautele e aofia ai le soifua manuia o tagata ma sosaiete, faʻapea foʻi ma mea i fafo e pei ole tamaoaiga, polokiki, siosiomaga ma le saogalemu. O nisi vaega o le lisi siaki atonu e sili atu ona talafeagai nai lo isi, e faalagolago i le talaaga, ae sili atu filifiliga e foliga mai e sili atu pe afai e iloiloina vaega uma, e tusa lava pe mafai ona vave iloa nisi e le talafeagai i mataupu faapitoa. Ole taua fa'aletagata lea ole faiga ole lisi siaki.
O le fa'avae muamua na maua mai i galuega ma mafaufauga talu ai, e aofia ai le lipoti a le International Network for Governmental Science Advice's (INGSA) i luga o le soifua manuia faakomepiuta3 ma le OECD Framework mo le Fa'avasegaina o AI Systems,4 e tu'uina atu ai le aofa'iga o avanoa, lamatiaga ma a'afiaga. o AI. O nei oloa muamua na sili atu ona faʻatapulaʻaina i lo latou faʻamoemoe e tusa ai ma o latou taimi ma faʻamatalaga; o lo'o mana'omia se auivi lautele e tu'uina atu ai le atoaga o fa'afitauli e le gata i taimi pu'upu'u ma umi.
Talu mai lona tatalaina, o le pepa talanoaga ua maua le lagolago tele mai le tele o tagata atamamai ma tagata fai faiga faavae. O le toʻatele na faʻamaonia faʻapitoa le fautuaga e atiaʻe se faʻatulagaga fetuutuunai e mafai ai ona iloilo totoʻa ma faʻataʻitaʻi o aʻafiaga ma aʻafiaga o tekinolosi, ma i le faia o lea mea, e mafaufau pea i le aofaʻi o fua mai le tagata i le sosaiete ma faiga.
O se tasi o mata'upu autu na faia e ala i manatu faaalia o le faailoaina lea o le tele o a'afiaga o lo'o iloiloina i totonu o le auivi o lo'o fa'atupuina le tele ma fa'alautele i le tele o vaega. Mo se fa'ata'ita'iga, o fa'amatalaga sese e mafai ona iloiloina mai le mata'itusi ta'ito'atasi ma mata'itū; o lea, o taunuuga o le a lautele lautele.
Sa fautuaina fo'i le filifiliga e fa'aaofia ai fa'ata'ita'iga po'o fa'ata'ita'iga e su'e ai le auivi. E mafai ona fa'aogaina e fausia ai ta'iala e fa'aalia ai pe fa'afefea ona fa'aoga i fa'atinoga i tulaga eseese. Peita'i, ose galuega taua tele ma e ono fa'atapula'aina ai le va'aiga a vaega 'ese'ese i le fa'aogaina o lenei auivi. E sili ona faia e tagata fai faiga fa'avae o lo'o galulue fa'atasi ma tagata popoto i fa'amasinoga fa'apitoa po'o tulaga.
Talu mai Oketopa 2023, o loʻo i ai le tele o fuafuaga faʻale-atunuu ma faʻalapotopotoga faʻapitoa faʻatasi ai ma le toe iloiloina o le amio ma le saogalemu o AI. O a'afiaga o le AI i le fa'amaoni o nisi o a tatou faiga fa'aletonu, e aofia ai tupe, malo, tulafono ma a'oa'oga, fa'apea fo'i faiga fa'aa'oa'oga eseese (e aofia ai le poto fa'asaienisi ma fa'aleaganu'u), o lo'o fa'atupula'ia le popolega. O le auivi toe teuteu e atagia atili ai ia vaega.
O fa'amatalaga na maua e o'o mai i le taimi nei o lo'o fa'aalia i le toe fa'afouga o le auivi o au'ili'iliga, lea ua fa'amatu'u atu nei e fai ma ta'iala mo le au fai faiga fa'avae.
E ui o le faʻavae o loʻo tuʻuina atu i le tulaga o AI ma fesoʻotaʻiga faʻatekonolosi, e vave ona faʻafeiloaʻi i iloiloga o isi tekonolosi faʻavavevave e pei ole quantum ma synthetic biology.
3) Gluckman, P. and Allen, K. 2018. Malamalama i le soifua manuia i le tulaga o suiga faakomepiuta vave ma fesoʻotaʻiga. INGSA.
https://ingsa.org/wp-content/uploads/2023/01/INGSA-Digital-Wellbeing-Sept18.pdf
4) OECD. 2022. Ta'iala a le OECD mo le Fa'avasegaina o faiga AI. OECD Digital Economy Papers, Nu. 323,#. Paris, OECD Publishing.
https://oecd.ai/en/classificatio
Le Faʻavaʻa
O le siata o lo'o i lalo o lo'o fa'aalia ai le fua o se auivi su'esu'e fa'atatau. O fa'ata'ita'iga o lo'o tu'uina atu e fa'amalamalama ai pe aisea e taua ai vaega ta'itasi; i le tala'aga, o le auivi e mana'omia le fa'alauteleina o le fa'aupuga. E taua foi le va'aiga i le va o fa'afitauli lautele e tula'i mai i le taimi o atina'e fa'avae ma mea e ono tula'i mai i taimi o fa'aoga fa'apitoa. E leai se iloiloga e tasi e aofia ai iinei e tatau ona avea o se faʻamuamua ma, o lea, e tatau ona suʻesuʻeina uma.
O mataupu o loʻo faʻavasegaina lautele i vaega nei e pei ona otooto atu i lalo:
O lo'o fa'amatala fa'amatala e le laulau le fua e ono mana'omia ona iloilo pe a su'esu'eina se tekonolosi fou.
? INGSA. 2018. Malamalama i le soifua manuia i le tulaga o suiga faakomepiuta vave ma fesoʻotaʻiga.
https://ingsa.org/wp-content/uploads/2023/01/INGSA-Digital-Wellbeing-Sept18.pdf
? Fa'amatalaga fou (na maua mai i le tele o fa'atalanoaga ma manatu fa'aalia ma iloiloga o tusitusiga)
? OECD Framework mo le Faʻavasegaina o AI Systems: o se meafaigaluega mo faiga faʻavae AI lelei.
https://oecd.ai/en/classification
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ?Amataga AI tagata fa'aoga | O le a le agavaa ma le nofouta i meatotino a le faiga o tagata e ono fa'aogaina o le a fegalegaleai ma le faiga? E fa'afefea ona tu'uina atu ia i latou fa'amatalaga fa'aoga talafeagai ma lapataiga? |
| ? A'afiaga a'afia | O ai paaga autu o le a a'afia i le faiga (tagata ta'ito'atasi, nu'u, tagata vaivai, tagata faigaluega i vaega, tamaiti, fai faiga fa'avae, polofesa ma isi)? |
| ? Filifiliga | Po'o tu'uina atu i tagata fa'aoga le avanoa e filifili ai i fafo mai le faiga po'o ua tu'uina atu ia i latou avanoa e lu'i pe fa'asa'o ai le gaioiga? |
| ?A'afiaga i aia tatau a tagata ma tulaga fa'atemokarasi | E a'afia ea le faiga i aia tatau a tagata, e aofia ai ae le fa'atapula'aina i le le faalauaiteleina, sa'olotoga o fa'amatalaga, sa'o, le fa'aituau ma isi? |
| ?Aafiaga e ono afaina ai le soifua manuia o tagata | E feso'ota'i vaega e a'afia ai le faiga i le soifua manuia o le tagata ta'ito'atasi (tulaga lelei o galuega, a'oa'oga, fegalegaleaiga fa'aagafesootai, soifua maloloina o le mafaufau, fa'asinomaga, si'osi'omaga ma isi)? |
| ? Avanoa mo le siitia o tagata faigaluega | E i ai se avanoa mo le faiga e fa'autometi ai galuega po'o galuega sa fa'atinoina e tagata? Afai o lea, o a ni taunuuga i lalo? |
| ? Avanoa mo le fa'asinomaga, tulaga taua po'o le fa'aogaina o le malamalama | O le faiga ua mamanuina pe ono mafai ona faʻaogaina le faʻamatalaga o le tagata faʻaoga poʻo fa'atūina fa'atatau, po'o fa'asalalau fa'amatalaga sese? |
| ? Avanoa mo le faʻaalia o le tagata lava ia ma le faʻatinoina o le tagata lava ia | E i ai se avanoa mo le faʻaogaina ma le masalosalo o le tagata lava ia? E i ai se avanoa mo le sese pe tagi e le mafai ona fa'amaonia o tomai? |
| ? Fua o le taua faaletagata lava ia | E i ai se uunaiga e fa'aalia ai oe lava? E mafai ona suia e le masini se lagona o le faamalieina faaletagata lava ia? Pe i ai le uunaiga e tauva ma le faiga i totonu o le fale faigaluega? Pe faigata ea ona puipuia le igoa ta'ito'atasi mai fa'amatalaga sese? |
| ? Fa'alilolilo | O iai ni matafaioi fa'asalalau mo le puipuia o le le faalauaiteleina ma e iai manatu o lo'o faia ile fa'aogaina o fa'amatalaga patino? |
| ? Tuto'atasi | E mafai e le AI faiga ona a'afia ai le tuto'atasi o tagata e ala i le fa'atupuina o le fa'alagolago tele e tagata fa'au'u? |
| ? Atinae o tagata | E i ai se aafiaga i le mauaina o tomai autu mo le atinaʻeina o tagata, pei ole galuega fa'apitoa po'o tomai fa'atasi, po'o suiga i taimi fa'alogo e a'afia ai a'oa'oga, atina'e o uiga, popolega ole mafaufau ma isi? |
| ? tausiga o le soifua maloloina o le tagata lava ia | E i ai ni fa'amatalaga o su'esu'ega a le tagata lava ia po'o ni fofo fa'alesoifua maloloina fa'apitoa? Afai o lea, pe fa'amaonia i tulaga fa'atulafonoina? |
| ? Soifua maloloina o le mafaufau | E i ai se tulaga lamatia o le faateleina o le popole, tuulafoaiina poʻo isi faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau, poʻo e mafai e le tekinolosi ona fa'aleleia ia a'afiaga? |
| ? Evolution o le tagata | E mafai e fa'ata'ita'iga gagana lapopo'a ma fa'ata'ita'iga fa'apitoa ona suia le ala o le evolusione faaletagata? |
| ? Fegalegaleaiga a tagata ma masini | Mata o le fa'aogaina e ta'ita'i atu ai i le fa'ate'aina ma le fa'alagolago i le taimi mo tagata ta'ito'atasi? Are e iai ni aafiaga i fegalegaleaiga a tagata? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Tulaga fa'ale-agafesootai | O le faiga fa'avae e suia ai le natura o sosaiete, fa'ataga le fa'avasegaina o manatu sa manatu muamua e fa'afeagai ma agafesootai, po'o le solia o tu ma aga fa'ale-aganu'u o lo'o fa'aaogaina ai? |
| ? Fegalegaleaiga lautele | E i ai se aafiaga i fesootaiga anoa o tagata, e aofia ai sootaga faalelagona? |
| ? Soifua Maloloina o tagata | E i ai se avanoa mo le faiga e fa'agasolo ai pe fa'aleagaina ai le soifua maloloina o tagata? |
| ? Fa'aaliga fa'ale-aganu'u | O le fa'atupula'ia o tu'ufa'atasiga fa'ale-aganu'u po'o le fa'ailoga tagata e foliga mai pe sili atu ona faigata ona fa'afetaui? Pe o le fa'alagolago i le faiga mo le faia o fa'ai'uga e le aofia ai pe fa'alēaogāina ai so'otaga fa'ale-aganu'u o le sosaiete? |
| ? A'oa'oga lautele | E iai se a'afiaga i tiute fa'afaiaoga po'o fa'alapotopotoga a'oa'oga? Pe fa'amamafa pe fa'aitiitia e le faiga le vaeluaga fa'atekinolosi ma le le tutusa i tamaiti a'oga? O le taua tele o le malamalama poʻo le malamalama taua ua faʻalauteleina pe faʻavaivaia? |
| ? O mea moni sese | Po'o fa'aaoga pea metotia e iloatino ai le mea moni? Po'o fa'aletonu le manatu o le mea moni? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Vaega o alamanuia | O fea vaega o alamanuia o lo'o fa'aogaina ai le faiga (tupe, fa'ato'aga, soifua maloloina, a'oa'oga, puipuiga ma isi)? |
| ? Fa'ata'ita'iga pisinisi | O fea le galuega faapisinisi o loʻo faʻaogaina ai le faiga ma o le a le tulaga? O fea o lo'o fa'aogaina ai le faiga (tagata tumaoti, lautele, leai ni tupe mama)? |
| ? Aafiaga i gaoioiga taua | O le fa'alavelaveina o le fa'aogaina o le faiga po'o le gaioiga e a'afia ai auaunaga taua po'o atina'e taua? |
| ?Aleteleina o le fa'atinoina | E fa'afefea ona fa'aogaina le faiga (fa'aoga vaapiapi i totonu ole iunite vs. fa'asalalau lautele i le atunu'u/fa'ava-o-malo)? |
| ? matua fa'apitoa | O le a le matua fa'apitoa o le faiga? |
| ? Felagolagomai | E ono iai ni silo, i le atunu'u po'o le lalolagi, e taofia ai fefa'ataua'iga saoloto ma a'afia ai le galulue fa'atasi ma pa'aga? |
| ? Pulea fa'atekonolosi | O se mana'oga mo le pule fa'atekonolosi e fa'aosoina amioga, e aofia ai le fa'atonutonuina o le vaega atoa o sapalai AI? |
| ? Toe tufatufaina atu o tupe maua ma fa'aletonu tau tupe a le atunu'u | Mata e mafai ona fa'aleaga matafaioi autu a le malo (fa'ata'ita'iga, faletupe fa'aagaaga)? O le a mafai ea e le setete ona faʻataunuʻuina faʻamoemoega ma aʻafiaga o tagatanuu (agafesootai, tamaoaiga, faʻapolokiki ma isi) e faʻateleina pe faʻaititia? |
| ? Vaevae numera (vaega AI) | Po'o fa'ateleina fa'aletonu fa'atekinolosi o lo'o iai pe fa'atupuina ni mea fou? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Pulega ma auaunaga lautele | E mafai ona a'afia lelei pe leaga le faiga o pulega ma faiga fa'alelalolagi? |
| ? Faasalalauga talafou | E mata'utia le fa'atupu fa'alaua'itele o lauga fa'alaua'itele ma fa'amaua'a i le faitau aofa'i o tagata? O le a iai se aafiaga i le maualuga o le fa'alagolago i le Esetete Fa? Pe o le a atili a'afia ai uiga masani a tusitala ma tulaga fa'amaoni? |
| ? Malo o le tulafono | O le a iai se a'afiaga i le mafai ona fa'ailoa tagata ta'ito'atasi po'o fa'alapotopotoga e fa'amauina (fa'ata'ita'iga, o le a le ituaiga tali atu e tu'uina atu i se algorithm mo taunu'uga leaga)? E i ai se leiloa o le pule silisili ese na faia (si'osi'omaga, tupe, faiga fa'aagafesootai, amio fa'aletulafono ma isi)? |
| ?Fa'aupufai ma felagolagoma'i | E i ai se avanoa e sili atu ona mautu manatu faʻapolokiki ma faʻaitiitia avanoa mo le faʻavaeina o maliega? E i ai se avanoa e fa'apena atili ai ona fa'atama'ia vaega? Po'o fa'atupula'ia pe fa'aitiitia faiga fa'apolokiki? |
| ? Laisene lautele | E i ai ni atugaluga fa'alilolilo, mataupu fa'alagolago ma popolega tau amio e mana'omia ona iloiloina mo le taliaina e paaga o le fa'aoga? |
| ? Malamalama fa'alenu'u | Mata e mafai ona fa'aleagaina pe fa'aaoga sese le poto ma fa'amaumauga a Tagata Atunu'u? O i ai ni faiga talafeagai e puipuia ai mai le faʻamatalaga sese, faʻamatalaga sese ma le faʻaaogaina? |
| ? Faiga fa'asaienisi | Po'o fa'aletonu le amio sa'o a'oa'oga ma su'esu'ega? E i ai se leiloa o le faatuatuaina o le faasaienisi? E iai ni avanoa o le fa'aoga sese, fa'aoga soona po'o le sauaina? O le a le taunuuga o le faatinoga o le faasaienisi? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Mata'ituina lelei | Po'o a'oa'oina ia faiga i fa'amaumauga a tagata ta'ito'atasi ma fa'amaumauga fa'aola ma e mafai ona fa'aogaina e fa'aoga ai tagata ta'ito'atasi po'o vaega? |
| ? Tauvaga fa'atekinolosi | E mafai e le setete po'o tagata e le o se setete (fa'ata'ita'iga o kamupani tekonolosi tetele) ona fa'aogaina faiga ma fa'amaumauga e malamalama ma pulea ai le faitau aofa'i o isi atunu'u ma fa'alapotopotoga fa'anatura, pe fa'aleagaina ai le pulega fa'aletulafono? |
| ? Tauvaga geopolitical | E mafai e le faiga ona faaosofia le tauvaga i le va o malo i le faʻaogaina o faʻamaumauga taʻitoʻatasi ma faʻalapotopotoga mo le tamaoaiga, fomaʻi ma le saogalemu? |
| ? Siifi i malosiaga o le lalolagi | O le tulaga o malo-setete o le lalolagi autu autu geopolitical i lalo o le taufaamatau? Pe o fa'aaogaina ea e kamupani fa'atekonolosi le malosiaga i le taimi e tasi e fa'aagaga mo malo-setete ma ua avea i latou ma tuto'atasi, fa'atupu malo (emerging technopolar world order)? |
| ? Fa'amatalaga sese | Mata o le faiga e faafaigofie ai le gaosiga ma le faʻasalalauina o faʻamatalaga e le setete ma tagata e le o ni setete faʻatasi ma se aʻafiaga i luga o le felagolagomaʻi, faʻalagolago ma le faatemokalasi? |
| ? Fa'aoga lua fa'aoga | E i ai se avanoa mo le faʻaaogaina o le militeri faʻapea foʻi ma le faʻaogaina o tagata lautele? |
| ? Vaevaega o le faatulagaga o le lalolagi | E mafai ona fa'atupu fa'alavelave po'o fuifui o tulafono fa'atonutonu ma le tausisia e fa'alavelave ai le felagolagoma'i, e o'o atu ai i le le ogatasi i le fa'aogaina ma fa'atupu ai se avanoa mo fete'ena'iga? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Malosiaga ma puna'oa (carbon footprint) | Po'o fa'atuputeleina ea e le faiga ma mana'oga le fa'aogaina o le malosi ma le fa'aaogāina o puna'oa i luga atu ma luga atu o tupe maua lelei e maua mai i le talosaga? |
| ?Puaga o le malosi | O fea e maua mai ai le malosi mo le faiga (renewable vs. fossil fuels etc.)? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Fa'atonuga ma le aoina | O fa'amaumauga ma fa'amatalaga e aoina mai e tagata, masini fa'apitoa po'o mea uma e lua? |
| ? Tulaga o faʻamatalaga | O fa'amaumauga ma fa'amatalaga mai tagata popoto ua tu'uina atu, va'aia, fa'atupu pe maua mai? E i ai ni puipuiga fa'ailoga vai e fa'amaonia ai le sa'olotoga? |
| ? natura fa'aola o fa'amaumauga | O fa'amaumauga fa'amalosi, fa'amau, fa'afou fa'afou mai lea taimi i lea taimi po'o taimi moni? |
| ? Aia tatau | O fa'amaumauga e fa'atatau, fa'alaua'itele pe patino (fa'atatau i tagata ta'ito'atasi)? |
| ? Fa'ailoaina ma fa'amatalaga patino | Afai e patino, o fa'amaumauga e le o ta'ua pe fa'aigoaina? |
| ? Fa'atulagaina o fa'amaumauga | O fa'amaumauga fa'atulagaina, semi-fa'atulagaina, lavelave fa'atulagaina pe le fa'atulagaina? |
| ? Fa'asologa o fa'amaumauga | O le faʻatulagaina o faʻamaumauga ma metadata faʻasalalau pe leai foi? |
| ? Fua o fa'amaumauga | O le a le fua o fa'amaumauga? |
| ? Le talafeagai ma le lelei o faʻamaumauga | E fetaui le fa'amaumauga mo le fa'amoemoe? Pe talafeagai le tele o fa'ata'ita'iga? Pe e fai ma sui ma atoatoa? O le a le pisapisao o faamatalaga? E masani ona sese? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Fa'amatalaga maua | E maua ni fa'amatalaga e uiga i le fa'ata'ita'iga a le faiga? |
| ? Ituaiga faʻataʻitaʻiga AI | O le faʻataʻitaʻiga faʻatusa (tulafono faʻavae tagata), fuainumera (faʻaaogaina faʻamatalaga) poʻo le faʻaogaina? |
| ? Aia tatau e feso'ota'i ma fa'ata'ita'iga | O le fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga fa'apogai tatala po'o fa'apitoa, e pulea e le tagata lava ia po'o le isi vaega? |
| ? Tasi tasi o le tele o faʻataʻitaʻiga | O le faiga e faia i se fa'ata'ita'iga se tasi po'o ni fa'ata'ita'iga feso'ota'i? |
| ? Fa'atupu pe fa'ailoga tagata | O le fa'ata'ita'iga fa'atupu, fa'ailoga tagata po'o mea uma e lua? |
| ? Faiga fa'atusa | E a'oa'o le faiga e fa'avae i luga o tulafono a tagata-tusia, mai fa'amaumauga, e ala i a'oa'oga va'ava'aia pe ala i a'oa'oga fa'amalosia? |
| ? Fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga (AI drift) | E fa'atupuina le fa'ata'ita'iga ma/po'o le mauaina o tomai mai le fegalegaleai ma fa'amaumauga i totonu o le fanua? |
| ? Federated po'o le totonugalemu a'oa'oga | Po'o a'oa'oina le fa'ata'ita'iga i totonu po'o le tele o 'au'aunaga fa'apitonu'u po'o masini 'pito'? |
| ? Atina'e/tausia | O le fa'ata'ita'iga lautele, fa'apitoa po'o fa'atatau i fa'amaumauga a le tagata fai AI? |
| ? Deterministic po'o fa'alavelave | O fa'aogaina ea le fa'ata'ita'iga i se fa'atonuga po'o se fa'alavelave? |
| ? Fa'ata'ita'iga manino | O avanoa fa'amatalaga i tagata fa'aoga e fa'ataga ai latou e malamalama i fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga ma tapula'a po'o le fa'aogaina o fa'agata? |
| ? tapula'a fa'afuainumera | E i ai ni tapula'a fa'akomepiuta ile faiga? E mafai ona vavalo le osooso po'o le fa'atupuina o tulafono? |
| Taiala | Fa'ata'ita'iga pe fa'apefea ona fa'aalia lenei mea ile au'ili'iliga |
| ? Galuega (s) fa'atino e faiga | O a galuega o lo'o fa'atinoina e le faiga (fa'ailoa, su'esu'eina o mea tutupu, va'aiga ma isi)? |
| ? Tuufaatasiga o galuega ma faatinoga | E tu'ufa'atasia e le faiga le tele o galuega ma fa'atinoga (faiga fa'atupu mea, faiga tuto'atasi, faiga fa'atonutonu ma isi)? |
| ? Tulaga tuto'atasi a le faiga | O le a le tuto'atasi o gaioiga a le faiga ma o le a le sao a tagata? |
| ? Tulaga o le auai o tagata | E i ai se aʻafiaga o tagata e vaʻaia le gaioiga atoa o le AI system ma le mafai ona filifili poʻo afea ma faʻafefea ona faʻaogaina le AI i soʻo se tulaga? |
| ? Fa'aoga autu | E a'afia le faiga ile vaega autu ole fa'aoga e pei ole gagana a tagata, va'aiga komepiuta, masini ma/po'o fa'ata'ita'iga po'o robotics? |
| ? Iloiloga | Po'o avanoa fa'ata'ita'iga po'o metotia mo le iloiloina o galuega fa'atino? |
E fa'apefea ona fa'aogaina lenei fa'avae?
E mafai ona faʻaaogaina lenei faʻavae i le tele o auala, e aofia ai:
O se auala agai i luma
I le aotelega, o le auivi au'ili'ili ua tu'uina atu e fai ma fa'avae o se meafaigaluega e mafai ona fa'aogaina e pa'aga e va'ava'ai atoatoa i so'o se atina'e taua a le o fa'avae po'o le fa'aogaina i se faiga faifaipea ma fa'atulagaina. O fua o lo'o tu'uina atu i totonu o lenei fa'avae e iai le talafeagai mai su'esu'ega fa'atekonolosi i faiga fa'avae lautele, mai le atina'eina o tagata i sociology, ma su'esu'ega i le lumana'i ma tekonolosi. A'o atia'e mo AI, o lenei auivi au'ili'ili e sili atu ona lautele le fa'aogaina i so'o se isi lava tekonolosi fa'atupu.
6 UN AI Komiti Faufautua. 2023. Lipoti Le tumau: Pulea AI mo Tagata. https://www.un.org/sites/un2.un.org/files/ai_advisory_body_interim_report.pd
Faʻafetai
E to'atele tagata na fa'atalanoaina ma tu'uina atu ni fa'amatalaga i le atina'eina o le ulua'i pepa fa'atalanoaga ma fa'amatalaga pe a mae'a ona tu'uina atu. O pepa uma e lua na tusia e Sir Peter Gluckman Gluckman, Peresetene, le ISC ma Hema Sridhar, sa avea muamua ma Faufautua Sili Saienisi, Matagaluega o Puipuiga, Niu Sila ma ua avea nei ma Suesuega Sinia. Fellow, Iunivesite o Aukilani, Niu Sila.
Aemaise lava, o le ISC Lord Martin Rees, sa avea muamua ma Peresetene o le Sosaiete a le Malo ma le Faʻavae Faʻatasi o le Nofoaga Autu mo le Suʻesuʻeina o Tulaga Faʻafitauli, Iunivesite o Cambridge; Polofesa Shivaji Sondhi, Polofesa o le Physics, Iunivesite o Oxford; Polofesa K Vijay Raghavan, sa avea muamua ma Faufautua Fa'asaienisi Autu i le Malo o Initia; Amandeep Singh Gill, le Sui Failautusi Aoao a le UN mo Tekonolosi; Seán Ó hÉigeartaigh, Faatonu Sili, Nofoaga Autu mo Suesuega o Tulaga Tulaga Tulaga, Iunivesite o Cambridge; Sir David Spiegelhalter, Polofesa Winton o le Malamalama i le Atunuu i Tulaga lamatia, Iunivesite
o Cambridge; Amanda-June Brawner, Faufautua Sinia Faiga Faavae ma Ian Wiggins, Faatonu o Mataupu Faavaomalo, Royal Society, United Kingdom; Dr Jerome Duberry, Pule Fa'atonu ma Dr Marie-Laure Salles, Fa'atonu, Geneva Graduate Institute; Chor Pharn Lee, Center for Strategic Futures, Ofisa Palemia, Sigapoa; Barend Mons ma Dr Simon Hodson, le Komiti o Faʻamaumauga (CoDATA); Polofesa Yuko Harayama, Fa'atonu Fa'atonu, RIKEN; Polofesa
Rémi Quirion, Peresitene, INGSA; Dr Claire Craig, Iunivesite o Oxford ma sa avea muamua ma Ulu o le Va'ai Va'ai, Ofisa o Saienisi a le Malo; Polofesa Yoshua Bengio, Komiti Faufautua Fa'asaienisi a UN Failautusi Aoao ma i le Université de Montréal; ma le tele o isi na tu'uina atu fa'amatalaga i le ISC i luga o le ulua'i pepa o talanoaga.
Saunia National Research Ecosystems mo AI: Fuafuaga ma le alualu i luma i le 2024
O lenei pepa galue mai le ISC's think tank, le Center for Science Futures, o loʻo tuʻuina atu faʻamatalaga faʻavae ma avanoa i punaoa mai atunuʻu mai itu uma o le lalolagi, i laʻasaga eseese o le tuʻufaʻatasia o AI i a latou suʻesuʻega faʻanatura.
Fausia faiga fa'asaienisi sauniuni i le lumana'i i le Global South
O tekonolosi fa'afou o lo'o fa'afouina le auala e fa'atino ai le fa'asaienisi ma ofo atu le malosi tele e fa'amalosia ai faiga fa'asaienisi i le Global South - pe a fai o lo latou vaetamaina e ta'ita'ia e ala e aofia ai, lagolagoina lelei, ma fa'amatalaga-maaleale. E fa'afefea ona fa'amautinoa o nei tekinolosi e saofagā i faiga fa'asaienisi e sili atu ona tutusa ma maufetuuna'i, nai lo le fa'amalosia o fa'aletonu o lo'o iai nei, o le fa'aautu autu lea o lenei solomuli fa'ata'ita'i lata mai.