Ua fesiligia e Wimmer se fesili taua: aisea ua ausia ai le tuufaatasia faaleatunuu i nisi o atunuu eseese, ae o isi ua faaletonu? Fai mai a ia, o le fausiaina o malo o se faiga faifai malie ma faʻatuputupulaga, o le manuia e faʻalagolago i le faʻasalalauina o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele, faʻaogaina gagana, ma le malosi o setete e tuʻuina atu oloa lautele i o latou tagatanuu.
O le mea moni, o lana tusi e tele seneturi ma le tele o konetineta e faʻaaoga ai faʻatusatusaga faʻa-lua atunuu ma suʻesuʻega fuainumera. Ua fa'avaeina e Wimmer, ma fa'afouina, se tu masani umi i fa'asaienisi fa'aagafesootai e popole i fesili tetele ma mea moni le mautonu. Na ia faamamafaina e faapea:
"I le luasefulu tausaga talu ai, ua amata ona taulaʻi suʻesuʻega faʻasaienisi faʻaagafesootai i fesili laiti ma laiti e mafai ona maua ai tali faʻapitoa papa, sola ese mai le lavelave o mea moni faʻasolopito i totonu o nofoaga malupuipuia o se falesuesue poʻo agaʻi atu i mea e seasea tupu o fa'ata'ita'iga fa'apitoa e ofoina mai e le lalolagi lautele. O tagata suʻesuʻe e popole i faiga faʻapitoa-faʻasolopito o loʻo faʻamalosi e faʻatusatusa i le tele o faʻalapotopotoga faʻapitoa e faʻateleina le faigata ona faʻamaonia a latou taumafaiga.
E fa'asoa e le Jury le popolega o Wimmer e uiga i le atina'eina o le fanua ma, e ala i le filifilia o lana galuega, e fa'ailo ai lana lagolago mo le su'esu'ega tele o faiga fa'asolopito-macro-historical.
Fai mai Wimmer:
"O se faʻaaloalo tele le tuʻuina atu o se faʻailoga ua faaigoa ia Stein Rokkan, o loʻo tumau pea le faʻataʻitaʻiga mo le faʻamalosi e faʻatusatusa i le tele o faiga malo ma le tele o taimi".
O le finauga lautele a Wimmer e faapea o le suʻesuʻeina o le fausiaina o malo e manaʻomia ai 'aʻoaʻoga faʻafesoʻotaʻi ma auala faʻapipiʻi.' O le afa muamua o lana tusi o loʻo faʻaalia ai le faʻagasologa o le faʻagasologa ma le faʻagasologa o faʻagasologa o loʻo faʻatulagaina ai atinaʻe faʻasolopito i le tolu paga o mataupu a le atunuʻu. I le vaega lona lua, o Wimmer o loʻo faʻatautaia suʻesuʻega faʻamaumauga i luga o faʻamaumauga a le atunuʻu, e faʻaalia ai e sili atu le manuia o le fausiaina o malo pe afai e maua e le au faipule o le setete le malosi faʻapitoa e faʻamautinoa ai oloa a le malo, ma avea ai ma paaga faatosina mo tagatanuu.
I le fa'aaogaina o su'esu'ega e aofia ai atunu'u e 123 ma fai ma sui e tusa ma le 92 pasene o le faitau aofa'i o le lalolagi, ua finau ai Wimmer e sili atu le taua o le malosi fa'apolokiki ma le fa'atusaina nai lo le aofa'i o tagata laiti ma fa'alapotopotoga pe a fa'amatala po'o ai tagata e sili atu ona mitamita i lo latou malo. E ala i su'esu'ega multilevel, ua fa'aalia ai e Wimmer o le fa'amaualuga o le atunu'u e mulimuli mai i faiga fa'apolokiki.
Fausiaina o le Atunuu ose tusi mamana, lototoa ma faatalitonuina. O loʻo tuʻuina atu e Wimmer ni faʻamatalaga faʻapitoa ma faʻatautaia auala eseese, e lagolagoina ai ana tagi i le tele o faʻamaumauga e aʻafia ai seneturi ma le tele o atunuu.
Na ia faaiuina o le faʻaogaina o gagana, faʻasalalauina o faʻalapotopotoga faʻalapotopotoga lautele, ma le malosi o setete e tuʻuina atu oloa lautele mo o latou tagatanuu o mea taua ia i le fausiaina o malo. O nei malosiaga o lo'o maua mai i uiga fa'alelei lelei ma tala fa'asolopito ma tala fa'asolopito.
O le talitonuga 'tectonic' a Wimmer o le fausiaina o malo e faapena foi ona lapatai mai i se vaaiga puupuu i le auala e lagolagoina ai setete le manuia, ua taatele i faiga faavae i fafo i aso nei. E ui ina lelei le tulaga o le lalolagi i le aofia ai o le atunuu, o nisi o atunuu o loʻo tumau pea i se liʻo leaga, e foliga mai e le mafai ona maua soʻo se faatosinaga i le fausiaina o malo, ma o le faʻalauiloaina o le faatemokalasi e foliga mai e le mafai ona foia lenei mea.
O le tusi a Andreas Wimmer o loʻo faʻailogaina se sao taua i lo tatou malamalama i talatuu faʻasolopito, sosaiete eseese, ma le tuʻufaʻatasia o le atunuʻu agai i le fausiaina ma le manuia o malo.
Na autasi sui o le Jury i le latou filifiliga o le manumalo, ae na latou mananao e tuuina atu le mamalu i isi filifiliga malosi e lua:
O le Stein Rokkan Prize for Comparative Social Science Research o loʻo tuʻuina atu e le International Science Council (ISC), le Iunivesite o Bergen, Nouei, ma le European Consortium for Political Research (ECPR). O le taui na faʻatuina e le International Social Science Council i le 1981 e faʻamanatu ai le talatuu a Stein Rokkan. O Stein Rokkan o se paionia o suʻesuʻega faʻapolokiki ma agafesootai faʻatusatusa, taʻutaʻua mo lana galuega faʻavae i luga o le setete o le malo ma le faatemokalasi. O se tagata suʻesuʻe atamai ma se polofesa i le Iunivesite o Bergen lea na ia faʻaaluina ai le tele o lana galuega, o Rokkan sa avea foi ma Peresetene o le ISSC, ma o se tasi na faavaeina le ECPR. O le Taui e pulea e le ECPR ma lagolagoina ma le agalelei e le Iunivesite o Bergen.
O lo'o avanoa le lisi atoa o taui muamua i luga ole laiga ECPR 'upega tafaʻilagi.