Saini e Alu i luga

O le maliega fou e fa'agaoioia ai le saienisi o le lalolagi mo le Ocean Decade

12 Fepuari 2020, Paris - O loʻo galulue faʻatasi i galuega faʻatasi i le lalolagi atoa talu mai le 1990s, o faʻalapotopotoga faʻasaienisi taʻutaʻua e lua a le lalolagi ua sainia se Memorandum of Understanding (MoU) e tusa ai ma lo latou naunautaiga masani e galulue faʻatasi i le atinaʻeina ma le faʻatinoina o le UN Decade of Ocean Science for Sustainable Development (le Ocean Decade).

UNESCO's Intergovernmental Oceanographic Commission (IOCs) ma le International Science Council (ISC) sainia le latou MoU fou ananafi, i le UNESCO Headquarters, faʻatulagaina se faʻavae mamao o le galulue faʻatasi e lagolago ai le UN Ocean Decade, e tatau ona amata aloaia ia Ianuari 2021.

O gaioiga autu na fuafuaina e aofia ai le faʻalauiloaina o le Ocean Decade i totonu o le sosaiete faʻasaienisi, fesoasoani i sauniuniga o le sefulu tausaga, faʻavaveina o faʻataʻitaʻiga faʻasaienisi, ma suʻesuʻeina avanoa mo sailiga tupe faʻatasi mo suʻesuʻega faasaienisi.

“O le sefulu tausaga o le Saienisi a Malo Aufaatasi mo Atina'e Gafataulima ose avanoa tulaga ese e fa'aauai ai le sosaiete fa'asaienisi o le sami i le ausiaina o Sini Tau Atina'e Fa'aauau - i le lalolagi atoa, fa'aitulagi ma le lotoifale. E fai ma sui o saienitisi mai soʻo se matāʻupu o le poto, o le International Science Council e faʻapitoa ona tuʻuina e fesoasoani ia i matou e faʻagasolo ma iloa le gafatia atoatoa o le lalolagi faʻasaienisi sosaiete i le tatalaina o vaifofo mo le sami matou te mananaʻo ai, "na faʻamamafaina ai e le Failautusi o le IOC Vladimir Ryabinin i le taimi o le sainia. sauniga.

Na toe taʻua e le Pule Sili o le ISC Heide Hackmann le taua o le faʻavae fou mo le galulue faʻatasi: "E ala i le sainia o le Memorandum of Understanding matou te toe faʻamaonia ai la matou tautinoga ma le naunautaiga e tuʻufaʻatasia le UN Decade of Ocean Science for Sustainable Development. O loʻo vaʻavaʻai le lalolagi i le sosaiete faʻasaienisi mo taʻitaʻiga e faʻamalosia ai suʻesuʻega faʻatino e tuʻuina atu ai fofo manaʻomia mo se vasa maloloina ma gafataulimaina."

O le faigapa'aga fa'afouina e tu'uina atu i le Ocean Decade taua tele ma le va'aia i totonu o le sosaiete fa'asaienisi ma fa'atekonolosi, lona itumalo autu pe a o'o mai i le fa'atulagaina ma le tu'uina atu o le poto fa'apitoa ma le fa'asalalauga. O le tu'ufa'atasia o feso'ota'iga fa'asaienisi ma faiga fa'avae a fa'alapotopotoga uma e lua o le a taua tele i le fa'amautinoaina e mafai e le sefulu tausaga ona fa'aogaina lelei le malosi ma fa'atusalia mea e ave i ai le fa'amuamua a vaega taua o le sami i le lalolagi ma fa'aitulagi.

I tua atu o le atina'e taua o le sefulu tausaga ma ana su'esu'ega, na fa'ailoa e le MoU feso'ota'iga ma a'apa atu o se tasi o itu autu mo gaioiga fa'atasi. O loʻo tuuto le ISC i le faʻalauiloaina o le Ocean Decade ma ana gaioiga i totonu o ona sui auai ma le lautele lautele, lea e aofia ai iuni faʻasaienisi faavaomalo ma faʻalapotopotoga, aʻoga faʻa-atunuu ma faʻaitulagi o saienisi ma au suʻesuʻe, fuafuaga faʻavaomalo (faʻataʻitaʻiga, i luga o faʻamaumauga, suʻesuʻega Antarctic, avanoa, ogasami. su'esu'ega, ma fautuaga fa'asaienisi a le malo), fa'atasi ai ma ana pa'aga autu (fa'ata'ita'iga, Belmont Forum ma le World Federation of Engineering Organizations).

Talu mai Novema 2019, o loʻo tuʻufaʻatasia e le ISC ma le IOC se faasologa o blogs o loʻo faʻaalia ai leo fou e tatau ona tatou faʻalogo i ai mai tagata, natura, faʻaagafesootai ma aganuu, pe afai o le Ocean Decade e tatau ona aofia moni ma multidisciplinary. O le faasologa e mafai ona mulimulitaia e ala i lenei fesoʻotaʻiga.

Faʻapotopotoina 40 Iuni faʻasaienisi faavaomalo ma Asosi, i luga o le 140 faʻalapotopotoga faʻasaienisi faʻaitulagi ma faʻaitulagi, ma le tele o vaega o galuega faʻasaienisi, o le International Science Council ua masani ona galulue faʻatasi ma UNESCO's IOC, lea o loʻo i ai se sui auai i le lalolagi atoa o 150 atunuu, i le matata o le sami faasaienisi, fa'asaienisi o le tau ma su'esu'ega fa'atatau, ma le atina'eina o agava'a.

Aemaise lava, o faʻalapotopotoga faʻavae e lua i Pale na fesoasoani e maua ma tumau i le foʻi o ni taumafaiga autu faʻasaienisi faavaomalo e lua: o le Global Ocean Observing System (GOOS), ose feso'ota'iga felagolagomai i le lalolagi atoa o i totonu ma satelite mata'ituina faiga, malo, ofisa UN ma saienitisi taitoatasi; ma le Komiti Fa'asaienisi mo Su'esu'ega Fa'asaienisi (SCOR), ose fa'alapotopotoga fa'ava-o-malo o lo'o taula i totonu o le ISC o lana fa'atonuga o le fa'atalanoaina o fesili fa'asaienisi va'ava'ai e feso'ota'i ma le sami.

O le faigapa'aga a le IOC-ISC o lo'o fa'aalia lelei ai le taua o le galulue fa'atasi i le va o fa'alapotopotoga fa'asaienisi fa'ava-o-malo, o i latou e mafai ona fa'apotopotoina tagata autu o le atunu'u, fa'aitulagi ma le lalolagi atoa i le so'otaga fa'asaienisi-fa'avae-sosaiete e fa'atupuina le malamalama mo le manuia o tagata.

***

Mo nisi fa'amatalaga, fa'amolemole fa'afeso'ota'i:

Mr. Vinicius Lindoso, Ofisa o Feso'ota'iga, UNESCO's Intergovernmental Oceanographic Commission (IOC): [imeli puipuia]

Ms. Lizzie Sayer, Ofisa o Feso'ota'iga, Fono Fa'asaienisi Fa'avaomalo (ISC):[imeli puipuia]