Navigating New Horizons – Ose Lipoti Va'aiga Fa'alelalolagi i le Soifua Maloloina o le Planetary ma le Soifua Maloloina o Tagata fa'ailoa mai suiga taua e valu o le lalolagi o lo'o fa'atelevaveina ai fa'alavelave fa'atolu i paneta o suiga o le tau, fa'aleagaina o le natura ma meaola eseese, ma le filogia ma otaota.
O suiga e aofia ai le faʻaleagaina o tagata soifua o le lalolagi faʻalenatura, o le televave o le atinaʻeina o tekinolosi e pei ole AI, tauvaga mo punaoa faanatura, faʻalauteleina le tutusa ma le faʻaitiitia o le faʻalagolago i faʻalapotopotoga. O nei suiga ua mafua ai se polycrisis, lea o loʻo faʻateleina ai faʻalavelave faʻavaomalo, faʻavavevave ma faʻatasi - ma le tele o aʻafiaga mo le soifua manuia o tagata ma paneta.
E sefuluvalu faʻailoga faʻatasi o suiga - faʻaalia e le faitau selau o tagata atamamai o le lalolagi e ala i faʻasalalauga faʻaitulagi ma paaga e aofia ai talavou - ofoina atu se vaaiga loloto i faʻalavelave faʻalavelave, lelei ma leaga, e tatau ona sauniuni le lalolagi.
Navigating New Horizons – Ose Lipoti Va'aiga Fa'alelalolagi i le Soifua Maloloina o le Planetary ma le Soifua Maloloina o Tagata
Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi (2024). Navigating New Horizons: O se lipoti mo le va'aiga mamao o le lalolagi i le soifua maloloina o paneta ma le soifua manuia o tagata. Nairobi. https://wedocs.unep.org/20.500.11822/45890
La'u mai le lipoti"A o faʻateleina aʻafiaga o le tele o faʻalavelave faʻafuaseʻi, o le taimi lenei e agai ai i luma o le pupuni ma puipuia i tatou mai luitau o loʻo tulaʻi mai," o le tala lea a le Pule Sili o le UNEP Inger Andersen. “O le saoasaoa vave o suiga, le mautonu ma atinae faatekinolosi o loo tatou vaai i ai, e faasaga i le tulaga o le vevesi geopolitical, o lona uiga o soo se atunuu e mafai ona lafoaʻi ese mai le ala sili atu ona faigofie ma sili atu ona tele.
"E ala i le mataʻituina o faʻailoga o suiga ma le faʻaogaina o le vaʻaiga mamao o loʻo faʻamatalaina i lenei lipoti - e aofia ai le vaʻavaʻai i fafo atu o le siosiomaga masani - e mafai e le lalolagi ona aloese mai le toe faia o mea sese o le taimi ua tuanaʻi ma taulaʻi atu i fofo e mafai ona tatalia faʻalavelave i le lumanaʻi."
O suiga autu ma faailoilo o suiga o loʻo faʻamatalaina i le lipoti e aofia ai:
O le manaʻoga mo elemene taua e le masani ai le eleele, minerale ma metala e faʻaleleia ai le suiga i le net-zero e faʻamoemoe e faʻateleina i le 2040., fa'ateleina le vala'au mo le su'esu'eina o le sami loloto ma e o'o lava i le va'a. O le mea lea e ono lamatia ai le natura ma meaola eseese, e mafai ona faʻateleina le filogia ma otaota, ma faʻaalia ai le tele o feeseeseaiga.
A'o liusuavai le aisa i luga o se paneta vevela, o meaola anamua atonu e fa'ama'i e mafai ona fa'asa'oloto, e mafua ai le tele o a'afiaga o le si'osi'omaga, manu ma tagata. O lenei faʻalavelave ua taʻitaʻia ai le faʻamaʻi o le anthrax i Siberia.
A o AI ma suiga numera e mafai ona aumaia ai faʻamanuiaga, o loʻo i ai aʻafiaga o le siosiomaga - e pei o le faʻateleina o le manaʻoga mo minerale taua ma elemene eleelea e le masani ai ma punaoa vai e faʻafetaui ai manaʻoga nofoaga autu. O le faʻaogaina o le AI i faiga o auupega ma faʻaaogaina a le militeri, ma le atinaʻeina o meaola faʻapitoa, e manaʻomia se iloiloga faʻaeteete e ala i se tioata siosiomaga.
O fete'ena'iga fa'aauupegaina ma sauaga o lo'o fa'atupula'ia ma fa'atupula'ia. O nei fete'ena'iga e i'u ai i le fa'aleagaina o le si'osi'omaga ma le filogia, e o'o atu ai i a'afiaga mo tagata vaivai.
O le fa'atupu fa'amalosi e fa'ateleina ai le soifua maloloina o tagata ma le si'osi'omaga. O le tasi i le 69 tagata ua faʻamalosia nei ua faʻateʻaina - toeititi faʻaluaina fuainumera mai le sefulu tausaga talu ai. O fete'ena'iga ma suiga o le tau o le fa'auluuluga autu ia.
Ae ui i lea, o le lipoti o loʻo maua ai o le faʻaaogaina o meafaigaluega vaʻavaʻai e mafai ona fesoasoani i le lalolagi e vaʻavaʻai ma sauniuni mo isi luitau o loʻo tulaʻi mai ma faʻalavelave i le lumanaʻi.
Peter Gluckman, Peresitene o le ISC, fai mai, "O le Vaʻai Vaʻai e maua ai se seti aoga o meafaigaluega e laa i fafo atu o taimi pupuu e fesoasoani e iloa ai avanoa ma lamatiaga i le lumanaʻi pe a fai e faia i se tulaga moni tele, e sili atu i le vaapiapi tulafono faʻalapotopotoga, vaega ma isi vaeluaga faʻapitoa e faʻalavelaveina ai lo tatou faʻatulagaina o faafitauli ma fofo.
E fautuaina e le lipoti le faʻaaogaina o se konekarate faʻaagafesootai fou e faʻaogaina ai le tele o paʻaga eseese, e aofia ai tagatanuʻu; tuuina atu i tupulaga talavou se leo malosi; ma toe mafaufau fua o le alualu i luma e alu i tua atu o le GDP.
E mafai fo'i e Malo ma sosaiete ona fa'ailoa ni fa'ai'uga pupuu ma fa'ailoga e mafai ai ona latou fa'atosina atili i pulega. O le faʻaaogaina o meafaigaluega ma gaioiga e toe faʻaleleia ai faiga tau tupe ma toe faʻaogaina tupe faavae - o se faʻailoga lelei o suiga i le lipoti - e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia ai le le tutusa, faʻaumatia le mativa mativa ma faʻafitauli faʻalavelave tau le siosiomaga.
O le lagolagoina o pulega mataalia ma fetuutuuna'i e mana'omia ai le mata'ituina lelei ma le iloiloga o fa'alavelave. E aofia ai le tu'ufa'atasia ma le fa'aleleia atili o le mata'ituina o suiga o le si'osi'omaga, ma fa'afaigofie ona maua fa'amaumauga ma le malamalama.
E pei lava o aʻafiaga o le tele o faʻalavelave e faʻateleina ai le afaina i le siosiomaga ma le soifua maloloina o tagata, o fofo o loʻo vaʻaia ma o loʻo faʻagasolo gaioiga e faʻafetaui ai suiga o le lalolagi ma faʻailoga o suiga o loʻo faʻaalia i le lipoti. E mafai ona fesoasoani le tofa mamao i le faatelevaveina o nei gaioiga ma faaosofia ai le tele o isi mea.
E uiga i le UN Environment Programme (UNEP)
LALOLAGI o le leo taʻutaʻua i le lalolagi atoa i le siosiomaga. E maua ai le ta'ita'iga ma fa'amalosia faiga fa'apa'aga i le tausiga o le si'osi'omaga e ala i le fa'aosofia, fa'ailoa ma mafai ai e atunu'u ma tagata ona fa'aleleia atili o latou olaga e aunoa ma le fa'aleagaina o tupulaga o le lumana'i.
E uiga i le International Science Council (ISC)
O le International Science Council (ISC) o loʻo galue i le lalolagi atoa e faʻamalosia suiga e ala i le taloina o tomai faʻasaienisi, fautuaga ma faatosinaga i mataupu e sili ona taua i le faasaienisi ma sosaiete. O le ISC o se fa'alapotopotoga tumaoti fa'ava-o-malo ma se sui auai tulaga ese i le lalolagi atoa e tu'ufa'atasia ai 250 iuni fa'asaienisi fa'ava-o-malo ma fa'alapotopotoga, fa'alapotopotoga fa'asaienisi a le atunu'u ma fa'aitulagi e aofia ai a'oga ma fono su'esu'e, federations ma sosaiete fa'avaomalo, ma a'oga talavou ma fa'alapotopotoga.
Vaega o Tala Fou ma Faasalalauga, Polokalame Siosiomaga a Malo Aufaatasi