Saini e Alu i luga

10 fa'amatalaga fou ile su'esu'ega o le tau

E le mafai ona tu'u le kaponi o le eleele, ae o le si'isi'i o le vevela e sosolo ai fa'ama'i ma fa'amata'u ai tupe maua - o le lapata'ia lea o se lipoti fou a le FutureEarth, le World Climate Research Program ma le Earth League.

O le kaponi fa'anatura o le paneta ua o'o atu i tapula'a mata'utia, fa'aitiitia ai le fa'aosoina nai lo le fa'amoemoeina ona o le tele o tausaga o suiga o le tau ua fa'avaivaia ai lo latou gafatia.

O galuega fa'alenatura e fa'ate'aina le kaponi e lamatia fo'i; suiga o le tau ua atili fa'aleagaina ai lo latou fa'atuatuaina mo se taimi umi ma le gafatia e teu ai, ma e ui ina mana'omia tele le fa'apipi'iina o mea fa'ate'aina, e ono lamatia ai le saogalemu o mea'ai ma meaola eseese. I le faʻalauiloaina i luma ole COP 30, ua lapataia e saienitisi i le lipoti fou, e ono feagai nei le tau o le lalolagi ma faʻalavelave tetele.

Fa'alauiloa i aso nei e le silia ma le 70 saienitisi ta'uta'ua i le lalolagi atoa mai atunuu e 21, o le 10 New Insights in Climate Science (10 Malamalamaga Fou) lipoti o loʻo faʻaalia ai o eleele vaivai, aemaise o vaomatua ma eleele i le Itulagi i Matu, e faʻamataʻu ai le faʻalavelaveina o faʻataʻitaʻiga o aso nei aʻo faʻavaveina le vevela o le lalolagi. E oo lava i le vasa, o le isi goto taua mo le kaponi ma le vevela, o loʻo faʻaitiitia le kaponi dioxide, ae o le tele o galu vevela o le gataifale e faʻaleagaina ai meaola faanatura ma le gataifale.

E ui o le fa'apopoleina o le carbon dioxide o lo'o ofoina atu ai se vaifofo e puipuia ma fa'alauteleina ai le kaponi, o lo'o fa'ailoa mai e le lipoti o le fa'atinoina tele o mea fa'alenatura e mafai ona o'o mai i se tau i le saogalemu o mea'ai ma meaola eseese, ona o nei poloketi e tauva ma avanoa uma e lua. O lo'o fa'amamafaina e le lipoti e fa'apea, o fa'amoemoega mo le aveesea o le kaponi fa'alenatura e sili mamao atu nai lo mea e mafai e galuega fa'atino o lo'o iai nei ma su'ega fa'anatura. E tusa ai ma le au saienitisi "tala fou", poʻo faʻavae faʻatekonolosi, e manaʻomia le aveeseina faʻatasi ma le faʻaitiitia o le afu e faʻasaʻo ai le ala.

O lo'o maua fo'i e le lipoti o maketi fa'atupe fa'atupe e ofo fua, lea e mafai ona fa'agaioi ai galuega fa'atino e aveese ai kaponi, o lo'o ta'ua o se isi fo'i fa'afitauli, ae o lo'o tumau pea i fa'afitauli fa'atuatuaina ma e mana'omia ni fa'ata'ita'iga malosi ma tulaga tau maketi e fa'amautinoa ai le fa'amaoni.

Ua leva ona tatou faalagolago i vaomatua ma eleele e faamama filemu a tatou gaogao kaponi - ae o lo latou gafatia ua vaivai. O lona uiga atonu o lo'o tatou manatu faatauvaa i le va o lo'o iai nei fa'apea fo'i le saoasaoa o le fa'amafanafanaina i le lumana'i.

Sabine Fuss, taitai matagaluega i le Potsdam Institute for Climate Impact Research ma sui o le komiti faatonu o le lipoti..

O se taumafaiga soofaatasi a le Future Earth, The Earth League, ma le World Climate Research Programme, o le lipoti a le 10 New Insights o loʻo faʻamatalaina ai le alualu i luma lata mai i le saienisi o le tau mai le 18 masina talu ai i ni faʻamatalaga pupuu e sefulu, e avea o se punaoa faatuatuaina mo tagata fai faiga faʻavae. E o'o mai a'o sauni le au fai feutaga'iga mo le COP30, ose taimi taua i le 10 tausaga talu ona mae'a le Maliega a Pale ma i le lotolotoi o se galu fou o fa'afou fa'atatau o le tau mai atunu'u o le lalolagi. A'o tula'i mai le ta'amilosaga lata mai o Nationally Determined Contributions (NDCs), ma fa'atupu le masalosalo o le tau, e le mafai e atunu'u ona fa'aauau fuafuaga i fa'amatalaga tuai.

O feutanaiga o le tau e tatau ona taʻitaʻia e le saienisi, ma o le 10 New Insights e maua ai le aotelega sili o faʻamatalaga lata mai i le saienisi o le tau. O nei fa'amatalaga o lo'o tu'uina mai ai le tele o fa'amaoniga o lo'o tatou i ai i se tulaga fa'anatinati o le tau, o lona uiga o le COP30 e tatau ona avea ma COP o le fa'atinoga - tatou te le toe gafatia ni folafolaga fou e aunoa ma le tu'uina atu. O le taulaiga mo le au fai tulafono e tatau ona i ai i le tipiina ma le mautinoa, puipuia ma le toe faʻaleleia o le natura, ma le faʻamalosia o faiga e lagolagoina ai i tatou.

Johan Rockström, ta'ita'ifono o The Earth League ma o se sui o le komiti faatonu o le lipoti.

O isi fa'amatalaga a le lipoti o lo'o su'esu'eina ai mea e mafua ai le fa'amauina o le mafanafana o le 2023 ma le 2024, fa'atasi ai ma le vevela tele o lo'o tu'uina atu ai le mamafa e le'i tupu muamua i puna'oa fou, soifua maloloina o tagata ma mea e ola ai. O su'esu'ega fou o lo'o tu'ufa'atasia i totonu o le lipoti o lo'o fa'aalia ai pe fa'afefea ona fa'aititia le maualuga o le suasami o le eleele, e taua tele i le tele o itulagi mo fa'ato'aga. O suiga o le tau o lo'o fa'atupuina ai fo'i le sosolo o fa'ama'i pipisi e namu e pei o le dengue fever, ona o le maualuga o le vevela e fa'ateleina ai le nofoaga o le iniseti.

Ina ua uma ona molimauina le tele o le afaina o le dengue i le lalolagi i faamaumauga i le tausaga talu ai, o le soifua maloloina o loʻo i lalo o le mamafa tele. O faʻamatalaga na tuʻufaʻatasia i le 10 New Insights lipoti o se faʻamanatuga manino e leai se tasi e sao mai aʻafiaga o suiga o le tau - o ona taunuuga e faʻavaomalo, fesoʻotaʻi, ma ua i o tatou faitotoa.

Kristie Ebi, o se polofesa soifua maloloina i le lalolagi atoa i le Iunivesite o Uosigitone ma o se sui o le komiti faatonu o le lipoti.

E le gata i le soifua maloloina o tagata, o loʻo faʻamatalaina foi e le lipoti pe faʻafefea ona faʻatupuina le faʻaitiitia o le gaosiga o tagata faigaluega, afaina ai tupe maua ma mafua ai le le mautu o le tamaoaiga. Mo se faʻataʻitaʻiga, naʻo le 1 ° C o le mafanafana e faʻamoemoe e faʻaalia ai le sili atu i le 800 miliona tagata i itulagi o le teropika i tulaga le saogalemu o le vevela vevela, e ono faʻaitiitia ai a latou itula faigaluega e oʻo atu i le 50%.

Mulimuli ane, o le lipoti o lenei tausaga o loʻo faʻaalia ai e toetoe lava o lamatiaga ogaoga o le tau e mafua mai i le mafuaʻaga e tasi - o le le mafai ona faʻaitiitia le faʻamalo i le saoasaoa ma le fua e manaʻomia. O le faʻalagolago i le natura ma maketi naʻo le a le foia ai le faʻalavelave. Fa'amauina le vevela o le vevela i le 2023 ma le 2024, fa'atelevaveina le mafanafana o le sami, ma le fa'atupula'ia o fa'alavelave i fa'anatura ma sosaiete o fa'ailoga uma ia o le tuai o gaioiga. O le fe'au mo le COP30 e le mafaatusalia: o le saienisi e manino, o fofo ma tapulaʻa ua iloa, ma o le taimi lenei e momoli ai.

Lisi atoa o fa'amatalaga e 10

  1. Fa'amauina le mafanafana 2023/24: O faʻamaoniga i luga o avetaavale i tua atu o le osooso o le vevela o le lalolagi talu ai nei o loʻo fautua mai ai se faʻavavevaveina o le vevela o le lalolagi.
  2. Faatelevave le mafanafana o le sami: O le vevela tele o le sami ma le faʻateleina o galu vevela o le gataifale ua afaina ai faʻalapotopotoga faʻanatura ma faʻateleina ai lamatiaga ogaoga o le tau.
  3. Fa'amama i luga ole kaponi fa'amau: O lo'o fa'ailoa mai ai fa'ailoga o le fa'amamafa o le paneta a'o fa'aauau pea le mafanafana o le lalolagi.
  4. Fa'amatalaga o le tau-biodiversity: O le leiloa o meaola eseese ma suiga o le tau e faʻamalosia e le tasi le isi i se faʻalavelave faʻalavelave.
  5. Fa'aitiitia le maualuga ole suasami: O suiga o le tau ua faatelevaveina ai le faaitiitia o le suavai i le eleele, ma faateleina ai lamatiaga i faatoaga ma nofoaga i le taulaga.
  6. Fa'ama'i dengue e mafua mai i le tau: O le si'itia o le vevela o lo'o fa'atupuina ai tulaga lelei mo namu e sosolo ai le dengue, ma fa'atupuina ai le sosolo ma le malosi o le fa'ama'i.
  7. Aafiaga i le gaosiga o tagata faigaluega: O le faʻateleina o le vevela o loʻo fuafua e faʻaitiitia ai itula faigaluega ma le tamaoaiga.
  8. Fa'asa'o le aveesea o le carbon dioxide (CDR): Fa'asa'o fa'atatau le CDR e mana'omia, ae fa'atasi ma le taula'i ile fa'amama fa'amama ma fa'atapula'aina le so'oso'o o le tau.
  9. Lu'itau fa'amaoni i maketi kaponi: E mana'omia le fa'amalosia o tulaga fa'ata'atia ma le manino i maketi kaponi ofo fua ina ia mautinoa ai fa'amanuiaga moni fa'aitiitia.
  10. Fa'afefiloi faiga fa'avae lelei: E sili atu le aoga o faiga fa'afefiloi o faiga fa'apolokalame nai lo faiga e tasi i le ausiaina o fa'aitiitiga loloto ma tumau.

E tusa o le Lalolagi Lumanai: Future Earth ose feso'ota'iga i le lalolagi atoa o tagata su'esu'e e atia'e ma tu'ufa'atasia le malamalama e lagolago ai suiga i le fa'aauau. Fa'atasi ai ma le taula'i malosi i faiga fa'avae, o lo'o taumafai le Future Earth e fa'aloloto lo tatou malamalama i faiga lavelave o le lalolagi ma le malosi o tagata i matā'upu 'ese'ese ma fa'aogaina lenei malamalamaaga e fa'avae ai faiga fa'avae ma ta'iala mo le atina'e gafataulimaina.

E tusa o le Le Liki o le Lalolagi: O le Liki o le Lalolagi o se soʻotaga faʻavaomalo o sui faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi, o loʻo galulue faʻatasi e tali atu i mataupu e pei o suiga o le tau, faʻaitiitia o punaoa faanatura, faʻaleagaina o eleele, le lava o le vai, ma le saogalemu o meaʻai. A'o fa'atalanoaina fa'afitauli o lo'o i ai nei ma fa'afitauli fa'atupuina e ala i le fa'aogaina o puna'oa i tua atu o le malosi o lo tatou paneta, e su'esu'e e le Earth League pe fa'apefea ona fa'amoemoeina fa'afitauli ma 'alofia e ala i gaioiga fa'ata'atia ma fa'afouga.

E uiga ile Polokalame Su'esu'ega ole Tau ole Lalolagi (WCRP): WCRP fa'amaopoopo ma ta'ita'ia su'esu'ega o le tau fa'ava-o-malo e atia'e, fa'asoa, ma fa'aoga le malamalama o le tau e fesoasoani i le soifua manuia lautele. O lo'o fa'atalanoaina e le WCRP vaega o le fa'asaienisi o le tau e lapo'a tele ma lavelave e le mafai e se malo e tasi, lala sooupu, po'o le fa'asaienisi. E ala i le fa'amaopoopoina fa'asaienisi fa'ava-o-malo ma faiga fa'apa'aga manuia, e fesoasoani le WCRP e ta'ita'ia le ala i le malamalama i fa'avae o le tau ma le fuafuaina o ana fegalegaleaiga ma gaioiga a tagata.


Fa'aauau pea le fa'afou ma a matou nusipepa