Saini e Alu i luga

Nouei, le Norwegian Academy of Science and Letters

O le Norwegian Academy of Science and Letters sa avea ma sui talu mai le 1922.

O le Norwegian Academy of Science and Letters, na faavaeina i le 1857, o se faalapotopotoga tumaoti, i le atunuu atoa, lea e aofia uma ai matā'upu faasaienisi. O lona autu autu o le lagolagoina lea o le alualu i luma o le faasaienisi ma sikolasipi i Nouei. E fai ma sui o le faasaienisi Nouei vis-à-vis aʻoga mai fafo ma faʻalapotopotoga faʻasaienisi faavaomalo.

O le Academy e 260 nofoa masani mo tagata Norwegian e le'i litaea ma 160 nofoa faaopoopo mo tagata mai fafo. Ua vaevaeina sui i se vasega faasaienisi ma se vasega o le humanities, e vaevaeina ta'itasi i ni vaega mo a'oga fa'avae.

O le Academy o loʻo faʻatupeina faʻapitoa, ma e maua foʻi fesoasoani a le malo ma tupe maua e ala i polokalame lagolago.

O loʻo faʻamoemoe le Academy e faʻataunuʻu lana misiona e:

  • amataina ma lagolago su'esu'ega
  • faatulagaina o fonotaga ma fonotaga faavaomalo
  • tofia o sui i faalapotopotoga faaleatunuu ma faava o malo
  • pulega o faailoga faasaienisi, e pei o le Kavli Prize ma le Abel Prize
  • fa'atino galuega faufautua Fa'asaienisi o se vaega o lana polokalame fa'aSaienisi fa'atupeina e le malo
  • 'auai i felafolafoaiga a le atunu'u i itu fa'asaienisi


faatusa e dnva.no