O fa'alavelave fa'afuase'i ma fa'alavelave fa'alavelave o ni faiga fa'ale-agafesootai e fa'aalia i le aluga o taimi ona o so'otaga ma felagolagoma'i i le va o fa'afitauli, fa'alavelave, ma lamatiaga. Pe na e mafaufau ea pe aisea ua avea ai le geography ma tapasa mo le malamalama i le faaitiitia o lamatiaga o faalavelave ma le mautu o le lalolagi? Saili atili i le "ISC Distinguished Lecture Series: Basic Sciences For Sustainable Development" webinar faʻaalia Prof. Irasema Alcántara-Ayala mai le National Autonomous University of Mexico, i Mexico City, Mekisiko.
Matamata i le pueina:
E ui lava e mautinoa e leai se mea e faʻaleagaina ai atinaʻe gafataulimaina nai lo se faʻalavelave faʻafuaseʻi, o aʻa mafuaʻaga o faʻalavelave faʻalavelave, ma o le mea lea o faʻalavelave, o mea faʻapolokiki, agafesootai-tamaoaiga, faʻalapotopotoga ma le siʻosiʻomaga e masani ona fesoʻotaʻi ma faʻataʻitaʻiga faʻaletonu. Ole lavelave lavelave ole fa'alavelave fa'alavelave ma le atina'e gafataulimaina e mana'omia ai se malamalamaaga e sili atu i tua atu o se fa'atonuga e tasi. Ae ui i lea, o le va'aiga fa'afaileleina o le malamalama fa'afanua o lo'o tu'uina atu ai fa'avae taua ma fa'avae e pu'eina ma fa'atalanoaina le tele o vaega o le laufanua fa'aletagata i totonu o le si'osi'omaga o lu'itau fa'ale-aganu'u o lo'o iai. O le sini o lenei lauga o le tuʻuina atu lea o se malosi malosi e mafaufau ai ma gaioiga i le faʻaitiitia o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻalauteleina o le lalolagi i se vaitau o suiga faʻale-agafesootai-siosiomaga e leʻi tupu muamua, lea e taʻitaʻia ai le faʻafanua o se tapasa e lagolago ai auala transdisciplinary e faʻamalosia ai faiga faʻavae. ma e taua tele le faataitai.
Irasema Alcantara-Ayala
Sa avea muamua ma Faatonu ma Polofesa ma Tagata Suʻesuʻe i le Inisetiute o Geography o le National Autonomous University of Mexico (UNAM), ma le ISC Fellow (tofia ia Tesema 2022).
O ana suʻesuʻega e taumafai e malamalama i mafuaʻaga ma mafuaʻaga o faʻalavelave faʻalavelave e ala i suʻesuʻega faʻapitoa o faʻalavelave faʻafuaseʻi, ma faʻalauiloa suʻesuʻega tuʻufaʻatasia i faʻalavelave faʻafuaseʻi.
tulaga lamatia. E sili ona fiafia o ia e faʻafesoʻotaʻi le va i le va o le saienisi ma
faiga fa'avae ma fa'atinoga i atunu'u tau atia'e. Sa avea muamua ma sui o le Komiti o Fuafuaga Fa'asaienisi ma Iloiloga (CSPR) o le International Science Council (ISC, ICSU muamua); avea ma Sui Peresetene o le Integrated Research on Disaster Risk program a le International Science Council (ISC-IRDR), o le International Geographical Union (IGU), o le International Consortium on Landslides (ICL), ma le International Association of Geomorphologists (ICL). IAG). Sa avea foi o ia ma paaga a le Komiti Faatino o Faatonu o le Global Alliance of Disaster Research Institutes (GADRI).
Faʻaaogaina e le UN General Assembly i le 2015, o le 2030 Agenda for Sustainable Development o loʻo faʻatusalia ai se auala fou e mafaufau ai pe faʻafefea ona faʻafesoʻotaʻi lelei faʻasaienisi ma aʻoaʻoga faʻatasi ma mataupu e pei o suiga o le tau ma le siosiomaga, vai ma le malosi, puipuiga o le sami, faʻalavelave faʻalavelave ma isi mataupu. O lo'o feso'ota'i fa'atatau i agafesootai, tamaoaiga, ma si'osi'omaga i 17 Sustainable Development Goals (SDGs). Fa'asaienisi fa'avae e iai se sao taua e faia i le fa'atinoga o le 2030 Agenda for Sustainable Development.
Na faamaonia e le Fono Tele a Malo Aufaatasi e ala i le maliliega se iugafono e faalauiloa ai le 2022 e avea ma Tausaga Faavaomalo o Saienisi Autu mo Atinaʻe Gafataulimaina. IYBSSD2022 fa'amalosia fefa'ataua'iga i le va o saienitisi ma vaega uma o paaga, pe mai nu'u fa'apitonu'u po'o fa'ai'uga fa'apolokiki ma ta'ita'i fa'ava-o-malo, fa'atasi ai ma fa'alapotopotoga, tamaiti a'oga ma pulega fa'alotoifale.
E toaiva sui o le ISC ua faatuina GeoUnions na fa'atūina le polokalame "Distinguished Lecture Series on Basic Sciences for Sustainable Development" e fa'alauiloa ai le IYBSSD2022, ma fa'amanino le taua o fa'asaienisi fa'avae mo le ISC community.
Ata na jannoon028 luga ole Freepik