Saini e Alu i luga

Fa'amoemoe i tagata mathematicians e fesoasoani e fa'asaoina le paneta

I luga o se aisa pa'epa'e pa'epa'e o lo'o opeopea i le Vasa Arctic, o se vaega o tagata o lo'o la'ei o latou ofutino e fetuutuuna'i i le mālūlū matuitui, ua lafoa'i i lalo e le helikopa. “Na faafuasei lava ona ou faliu i tua ma o loo i ai se urosa ma amata ona tamoe mai ia i matou,” o le tala lea a Jody Reimer, ma toe faamatalaina se taimi o le atuatuvale. “O le mea e laki ai, na toe oso i totonu le helikopa e faafefe le urosa, ae na ou tetete le adrenaline mo le aso atoa,” o lana faaopoopo mai lea, ata.

Atonu e te manatu e sau se tala fao e sau mai se tagata suʻesuʻe, ae o Dr Reimer o se matematika ma faiaoga i le Iunivesite o Iuta, faʻapea foʻi ma le avea ma se vaega o se faʻalapotopotoga ua suia potu aoga mo nisi o togavao sili ona le fiafia i le lalolagi. , i se taupulega e faʻaaoga numera e malamalama ai i le vevela o le lalolagi.

O a latou fa'ata'ita'iga e mafai ai ona latou va'ava'ai muamua i faiga e fa'aoso ai suiga i vaega o polar ma fa'amaonia a latou manatu fa'a-matematika o le aisa o le sami ma lana matafaioi o se vaega taua i le tau o le lalolagi.

Taaalo i le vitio
Polofesa Golden, faʻatasi ma isi saienitisi ma matematika mai le Iunivesite o Iuta e ave faʻataʻitaʻiga autu o le aisa e fua ai le sua sua i Antarctica.

O se faafitauli lavelave

O le mafiafia ma le lautele o le aisa o le sami i le Arctic ua vave ona paʻu talu mai le taimi muamua na faia ai fua satelite 1979.

O le aisa o le sami o le pusaaisa a le Lalolagi, e toe atagia mai ai le la i le vanimonimo. O lona i ai tumau e taua i le lumana'i o lo tatou paneta aua, a tele aisa liusuavai, e tele atu vai pogisa e aliali mai e mitiia ai le la. O lenei vai mafanafana o le la e liusuavaia ai le tele o aisa i se taamilosaga faʻamalosia e taʻua o le aisa albedo manatu faaalia.

E ui o le pa'u o le aisa o le sami atonu o se tasi lea o suiga tetele e sili ona vaaia e fesoʻotaʻi ma le mafanafana o paneta i luga o le fogaeleele, auʻiliʻili, faʻataʻitaʻiga ma le vavalo o ana amio ma le tali a le polar system o loʻo lagolagoina e matua faigata lava, ae e mafai ona fesoasoani le mathematicians.

Kenneth Golden, o se polofesa iloga o le matematika ma se polofesa lagolago o biomedical engineering i le Iunivesite o Iuta, ua fausia se polokalame aisa tulaga ese i luga o le 30 tausaga. O lona tu'ufa'atasiga o su'esu'ega o le matematika, fa'ata'ita'iga o le tau ma fa'ata'ita'iga mata'ina i fanua, ua tosina mai ai tamaiti a'oga ma tagata su'esu'e postdoctoral, e aofia ai ma Dr Reimer, o lo'o taula'i i le fa'aogaina o lea ituaiga o fa'asaienisi e fesoasoani e fo'ia ai lu'itau o le suiga vave o le tau.

Factoring i manu

Ua su'esu'e e Dr Reimer pe fa'afefea ona tali atu urosa ma fa'amaufa'ailoga i suiga o lo latou si'osi'omaga aisa. A o ia faʻaaogaina faʻataʻitaʻiga o le matematika e malamalama ai i fegalegaleaiga i le va o nei meaola ma lo latou nofoaga, na ia faia foi fua ma faʻataʻitaʻiga mai urosa i le Arctic, o se mea na te leʻi faʻamoemoe e fai o se mathematician. “Latou te le o momoe atoa pe a toafilemu; latou te le mautonu,” o lana tala lea. "O se tasi oi latou na faʻafefe aʻu ona e foliga mai e mafai ona ala mai i se taimi."

Dr Reimer e su'e fua mai se urosa fa'amoe i le Arctic.

O lo latou fa'aitiitia o mea e nonofo ai o lona uiga o lo'o savavali pea polar bears i luga o le aisa manifinifi, ae o lo'o fa'amoemoe o le a fesoasoani su'esu'ega e pei o Dr Reimer i tagata atamamai e malamalama i le auala e puipuia ai manu fe'ai mata'utia.

Peitaʻi, o le lalolagi “matagofie” o siama ma algae o loo ola i taga vai oona i totonu o le aisa o le sami lea ua fiafia ai o ia. O lenei fa'alapotopotoga olaola ma ona nofoaga e a'afia i suiga o le vevela, salinity ma le malamalama, e faigata ai ona fa'atusa sa'o. I lana galuega o lo'o iai nei, ua fau ai e Dr Reimer ni fa'ata'ita'iga e malamalama ai pe fa'afefea ona fegalegaleai nei mea e fa'atatau ai gaioiga fa'aola i totonu o le aisa. "O le malamalama pe faʻafefea ona saofagā faʻagasologa i luga o nei fua laiti i faʻataʻitaʻiga macro-level e taua tele i le faʻataʻitaʻiina o le aʻafiaga o le vevela o le tau i luga o le siʻosiʻomaga o le gataifale polar," o lana tala lea.

Tu'u numera i luga ole aisa masima

O le lu'itau o le malamalama pe fa'afefea ona a'afia e le fa'avasegaina o le sami aisa le amio a le tele o le aisa e fiafia i ai Prof Golden. Ua 18 taimi na ia asiasi atu ai i vaega o le lalolagi, ma tetee atu i matagi mai sisifo e taʻua o le “Roaring Forties” e oo atu i le Anetatika i le vaa ma toeitiiti lava ʻalofia le paʻu atu i vai aisa a o fuaina le aisa o le sami. “I se tasi taimi na asia ai aʻu e se tafola tele pe tusa ma le valu futu le mamao, o lē na faigofie ona gau le fue manifinifi sa ou i ai i se emo faasamasamanoa o lona siʻusiʻu,” o lana tala lea.

Taaalo i le vitio
O tagata mathematician o loʻo faʻatautaia suʻesuʻega i itu polar e mafai ona latou iloa le mataʻutia o meaola, e aofia ai tafola.

Ua su'esu'e e Prof Golden le microstructure o le sami aisa e fuafua ai le faigofie ona tafe atu o le vai. “E masima le aisa o le sami. O lo'o i ai se fa'ameamea fa'ameamea o mea fa'apipi'i masima lea e matua'i ese lava mai le aisa fou,” o lana tala lea.

Na taʻitaʻia e le polofesa o Golden 'au faʻapitoa e vaʻai le mataʻutia o le vevela lea e fesoʻotaʻi ai le vai masima ina ia mafai ona tafe atu le vai i le sami aisa, ma ia atiina ae le muamua X-ray tomography metotia e iloilo ai pe faʻafefea ona faʻasolosolo le geometry o mea faʻatasi ma le vevela. “O le malamalama i le auala e sosolo ai le suasami i le sami aisa o se tasi lea o ki i le faauigaina o le suiga o le tau o le a tulai mai i le siosiomaga o le sami polar,” o lana faamalamalamaga lea.

O le mauaina o lenei "ki-off switch" ua fesoasoani i saienitisi e malamalama atili ai i faiga e pei o le auala e faʻatumu ai meaʻai e fafagaina ai nuʻu algal o loʻo nonofo i totonu o le brine inclusions.

O suʻesuʻega a Polofesa Golden ua faʻaalia ai le faigofie ona tafe le sua i le sami aisa, lea o loʻo i ai se microstructure porous o faʻapipiʻi vai (ata). WF Vaiaso ma A. Assur, CRREL (US Army Cold Regions Research and Engineering Lab) Lipoti 269, 1969

O le suasami i le aisa o le sami e a'afia ai foi lana saini o le radar, lea e a'afia ai fua satelite o mea e pei o le mafiafia o le aisa e fa'aaogaina e fa'amaonia ai ata o le tau. O nei faʻataʻitaʻiga e taua tele aua latou te vaʻai i suiga i le lumanaʻi i lo tatou tau ma faʻaaogaina e taʻitaʻi o le lalolagi ma saienitisi e faia ai ni fuafuaga faʻaitiitia.

Sau mai le malulu

O le eseese o le aisa e fai ma lu'itau, ae o le eseese o tagata su'esu'e, faiaoga ma tamaiti a'oga e maua ai le si'osi'omaga lelei mo manatu fou. I Amerika, na o le tasi le kuata o faailoga faafomai i le matematika ma le faasaienisi komepiuta na tuuina atu i tamaitai i le 2015, ae o polokalame e pei o le Iunivesite o Iuta. ACCESS polokalame o lo'o fa'afaileleina tama'ita'i mathematicians talenia e ala i le fesoasoani ia i latou e tatala avanoa e pei o le fa'atonu ma su'esu'ega lima. O malaga i le Arctic e le gata ina maua ai e tamaiti aʻoga se poto masani maualuga, ae faʻamautinoa o loʻo aʻafia tagata mathematics i suʻesuʻega faʻapitoa ma fofo, faʻatasi ai ma saienitisi o le tau ma inisinia.

A latou le o tauivi ma matagi, e galulue Dr Reimer ma Prof Golden i galuega galulue faatasi, interdisciplinary poloketi ma fesoasoani faʻatasi tamaʻitaʻi aʻoga i lalo o le aʻoga o se vaega o le polokalame ACCESS. Ina ua mae'a fa'afou le vaega o le matematika i le 2018 e aofia ai suiga o le tau, ua va'aia e Prof Golden le fa'atoluina o le aofa'i o tamaiti a'oga ACCESS o lo'o naunau e su'e se numera tele po'o se su'esu'ega na i lo le taimi muamua.

Fai mai Rebecca Hardenbrook, o se tasi o aʻoga PhD a Polofesa Golden: “o le taulaʻi atu i mataupu mamafa e pei o suiga o le tau e tosina mai ai le toʻatele o tagata tatou te mananaʻo i le matematika, o tagata uma lava, ae maise lava, fafine, tagata lanu, tagata faʻafefe; soʻo se tasi mai se talaaga e le o faʻamatalaina."

Tuufaatasia punaoa

Na auai Hardenbrook i le polokalame ACCESS i luma atu o lona tausaga muamua o se tamaititi aoga, faʻaalu le taumafanafana i se fale suʻesuʻe astrophysics, lea na tatalaina ai ona mata i le avanoa e faia ai suʻesuʻega. "O le mea moni na suia ai le olaga," o lana tala lea, ae le gata i lea, ona sa ia filifili atili e suʻe se PhD i le matematika ma Prof Golden ina ua uma ona suʻesuʻeina felauaiga vevela e ala i le aisa i le sami aʻo avea ma tamaititi aoga.

Ua aoao atu e Rebecca Hardenbrook le numera i tamaiti aoga i le Iunivesite o Iuta i le Aai o Sate Leki.

Ua ia fa'aosofia nei tamaiti a'oga i le polokalame ACCESS e avea ma fesoasoani fa'afaiaoga, fa'apea fo'i le fa'ata'ita'iina o vaituloto, o vaita'ele ia i luga o le aisa o le sami Arctic. O vaituloto nei e iai sona sao taua i le fuafuaina o fua faatatau liusuavai umi o le ufiufi aisa o le sami Arctic e ala i le mitiia o le susulu o le la nai lo le atagia. A o latou tuputupu aʻe ma faʻatasi, latou te oʻo i se suiga i le geometry fractal, faʻaleleia lelei se mamanu e le muta e mafai ona faʻataʻitaʻiina e le mathematicians.

O loo fausia e Hardenbrook i luga o le sefulu tausaga o galuega i vaituloto liusuavai e Prof Golden ma tamaiti aʻoga muamua ma tagata suʻesuʻe i le iunivesite e ala i le fetuutuunaʻi o le faʻataʻitaʻiga masani a Ising, lea na atiina ae i le silia ma le seneturi talu ai ma faʻamatalaina pe faʻafefea ona maua pe leiloa le magnetism, e faʻataʻitaʻi ai le liusuavai. vaituloto geometry. "Ou te faʻamoemoe e faia le faʻataʻitaʻiga mo le sami aisa sili atu ona saʻo faaletino ina ia mafai ona tuʻuina i faʻataʻitaʻiga o le tau o le lalolagi e fausia ai se auala sili atu ona saʻo o le faʻatalanoaina o vaituloto liusuavai, lea e i ai se aafiaga faateia i le albedo o le Arctic," o lana tala lea.

Faaopoopo i le ata tele

Ua uma ona foia e le mathematicians le fa'alavelave i le fa'amalamalamaina o le lautele o le sone aisa o le sami, lea e amata mai i le totonugalemu o totonu o le pusa aisa i le pito i fafo, lea e mafai ai e galu ona motu le aisa opeopea.

Court Strong, o ia o se saienitisi i luga o le ea ma o se tasi o paaga a Prof Golden i le Iunivesite o Iuta, na maua musumusuga mai se punavai e le masani ai: o le cerebral cortex o le faiʻai o le isumu. Na ia iloa e mafai ona latou fa'aogaina le metotia fa'a-matematika e fua ai le lautele o le sone o le aisa e pei ona latou faia mo le fuaina o le mafiafia o le fai'ai pupuu o le rodent, lea e tele fo'i suiga. Faatasi ai ma le fesoasoani o lenei faʻataʻitaʻiga faʻafaigofie, na mafai ai e le 'au ona faʻaalia le faʻalauteleina o le sone o le aisa i le tusa ma le 40% aʻo faʻamafanafanaina le tau.

O le polokalame ACCESS a le iunivesite o Iuta, e aofia ai ana suʻesuʻega faʻapitoa, e faʻatofuina tamaiti aʻoga i se siʻosiʻomaga interdisciplinary lea o le numera o se vaega o se ata sili atu. E fa'amalosia ai le fa'atupuina o le pollination, lea e mafai ona fa'aoga ai metotia ma manatu mai vaega e foliga mai e le feso'ota'i fa'asaienisi e fo'ia ai fa'afitauli pe a tutusa lelei le matematika.

“Pe a tu'uina atu ia te oe se tulaga e le masani ai, e te mana'omia ni ituaiga mafaufau eseese e va'ava'ai manino ai i se fa'afitauli ma maua ai ni fofo," o le tala lea a Prof Golden.

O le leiloa o le aisa o le sami o loʻo vaʻaia i le Arctic na tupu i luga o ni nai tausaga ma faʻaauau pea i se saoasaoa mataʻutia.

"Matou te manaʻomia uma mafaufau lelei ma auala eseese o mafaufauga e mafai ona matou maua, ma matou te manaʻomia vave," o lana tala lea.

O lenei tusiga ua toe iloiloina mo le Iunivesite o Iuta, National Science Foundation ma le Ofisa o Naval Research e Elvis Bahati Orlendo, International Foundation for Science, Stockholm ma Dr Magdalena Stoeva, FIOMP, FIUPESM.