Saienitisi ma tagata su'esu'e ua fa'ateleina le fa'atauaina o tala fa'asaienisi mo ana sao i le fa'amoemoeina o fa'aaliga i le lumana'i. I le avea ai o se vaega o lana misiona e suʻesuʻe faʻatonuga o loʻo taʻitaʻia ai i tatou e suiga i le saienisi ma le saienisi, le Nofoaga Autu mo Saienisi Lumanai sa nofo i lalo ma le au tusitala talafesa faasaienisi e toaono e aoina a latou vaaiga i le auala e mafai ai e le saienisi ona faʻafetaui le tele o luitau faʻalapotopotoga o le a tatou feagai i le isi sefulu tausaga. O lo'o fa'apa'aga le podcast ma natura.
I le matou vaega lona fa, na matou faia ai talanoaga ma Fernanda Trías e uiga i le faʻapotopotoina o faatufugaga ma le faasaienisi. Na ia talanoa e uiga i le faanatinati e faia ni gaioiga i le feagai ai ma tulaga mataʻutia e pei o faʻalavelave faʻaleagaina. E talitonu o ia e ala i le fa'avasegaina o fa'afitauli ma fofo, e mafai ai ona fa'amanino atili le saienisi.
Fernanda Trías
Fernanda Trías na fanau i Montevideo, Iurukuei, ma o loʻo nofo nei i Kolomupia. O se tusitala manumalo ma se faiaoga o tusitusiga fatufatuaʻi, o loʻo ia umia le MFA i le Creative Writing mai le Iunivesite o Niu Ioka ma faʻasalalau tala e fa, e lua na faaliliuina i le Igilisi (Le Taualuga, Charco Press 2020, ma Lime piniki, Tusiupu 2023), fa'apea fo'i ma le aoina o tala pupuu.
Paul Shrivastava (00:03):
Talofa, o aʻu o Paul Shrivastava, ma i lenei faʻasalalauga faʻasalalauga o loʻo ou talanoa i tusitala talafesa faasaienisi e uiga i le lumanaʻi. Ou te manatu o la latou auala tulaga ese e vaai ai i mea e mafai ona tatou maua ai ni malamalamaaga taua i le auala e mafai ai ona tatou fatuina le ituaiga lalolagi tatou te mananao ai ma aloese mai le ituaiga tatou te le faia.
Fernanda Trías (00:24):
Matou te faʻamoemoe uma o le a oʻo mai le saienisi ma laveaʻiina i matou mai faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻalavelave na matou faʻatupuina, ma e le o le auala lena o le a aoga.
Paul Shrivastava (00:32):
O le asō o loʻo ou talanoa ia Fernanda Trías, o se tusitala talatala ma tusitala tala pupuu. O ia foi o se faiaoga i tusitusiga fatufatua'i i le Universidad de los Andes i Bogotá. lana tusi, Lime piniki, na lauiloa o se tasi o tusitusiga sili ona lelei a se tamaitai tusitala i le gagana Sipaniolo. Na matou talanoaina lana musumusuga, pe mafai e le mataʻutia o le dystopian ona aumaia suiga, ma le taua o le faʻapotopotoina o faatufugaga ma faasaienisi. Ou te faamoemoe ua e fiafia.
Fa'afeiloa'i, Fernanda. Faafetai tele mo le auai mai ia i matou i lenei faasologa podcast. Ou te fia amata i le fesili atu ia te oe pe mafai ona e talanoa teisi e uiga i lou lava talaaga ma lou sootaga ma le faasaienisi.
Fernanda Trías (01:24):
Ia, o le mea moni, ou te sau mai se aiga e masani ona fesoʻotaʻi faʻasaienisi ma faatufugaga. O lo'u tama o se fomai. Na ou ola aʻe, mo se faʻataʻitaʻiga, taʻalo i alalaupapa o falemaʻi, ma o loʻo talanoa loʻu tama e uiga i le tino o le tagata, ma mo aʻu o se mea manaia tele. Ae i le taimi lava e tasi, sa sili atu loʻu fiafia i tagata, o lea na iu ai ina ou suʻesuʻeina suʻesuʻega a tagata. Sa ou galue mo le tele o tausaga o se faaliliu, ae sa ou tomai faapitoa i tusitusiga faafomaʻi. I le faaliliuga, na ou maua ai se auala e maua uma ai, sa'o, i le tasi itu, gagana ou te fiafia i ai ma, i le isi itu, e mafai ona ou faia suʻesuʻega, aʻoaʻo.
Paul Shrivastava (02:07):
Matagofie. O lau tusi fiafia fou ua fa'aliliuina, Lime piniki, i le Igilisi - e mafai ona e taʻu mai ia i matou sina mea itiiti e uiga i le autu lautele o le tusi ma le auala e te talanoa ai e uiga i le saienisi ma le faʻatulagaina o le saienisi i lenei galuega?
Fernanda Trías (02:23):
O le mea moni, o le slime piniki o se tasi lea o mea na ou mauaina a o ou faia pea faaliliuga faafomai. I lenei tala dystopian, sa i ai se mala faale-siosiomaga, ma sa ou manatu, lelei, seʻi o tatou mafaufau i se atunuu o loʻo i ai le mea latou te fafagaina ai le faitau aofaʻi o le paʻu lea e taʻua o le 'pink slime', pejoratively. O teuteuga uma ma tama'i fasimea uma o tino oti, o lafumanu, e fa'avevela i le maualuga o le vevela. Ona tu'u ai lea o le centrifuge e aveese ai le ga'o mai le aano o manufasi, ma maua ai se pa'u e matua piniki, e pei o le toothpaste. O tagata autu e lua - o le faʻamatala o se fafine ma na te tausia se tamaititi e maua i se maʻi e le masani ai. O se tasi o le tele o fa'ailoga o lo'o i ai o le tagata e fia'ai i taimi uma. E le maua e le fai'ai le faailo e faapea mai, Ua lelei, ua lava. O se ma'i tiga tele la, ma o le fafine lea o lo'o tausia se tamaititi e le mafai ona taofi le 'ai i se lalolagi o lo'o i ai le utiuti o mea'ai, ma o lenei slime piniki o le mea'ai autu lea e maua.
Paul Shrivastava (03:39):
E matua mamana lena. Ma o le tasi le faʻamoemoe o lenei ituaiga o faʻalavelave mataʻutia ma le dystopia e faʻateʻia ai tagata ma faʻaosofia ai i latou e suia amioga i le sili atu ona gafataulimaina - pe i meaʻai o latou lava tino, poʻo le kaponi mu, poʻo a oe. E te manatu e mafai e talafatu faasaienisi ona aumaia moni se suiga i le mafaufau?
Fernanda Trías (04:03):
Ou te le iloa, ae o tala dystopian uma o loʻo i ai se siʻuleo o mea moni. E i ai lo'u lagona, i le avea ai o se sosaiete, o loo tatou faafitia i le taimi nei le mea o loo tupu i suiga o le tau. Ma e masani lava ona e matua mata'utia ma ona o… tagata ta'ito'atasi – matou te manatu e le mafai ona matou faia ni mea se tele e sui ai le mea o lo'o tupu. Matou te lagona lenei le fiafia, ae o le mea lea ou te manatu e taua tele mo faatufugaga le aumaia o le mataupu ma faʻaavanoaina mo tagata aua e maua ai se faʻataʻitaʻiga moni o mea e ono tupu. Ma faʻafuaseʻi ona mafai ona tatou mafaufauina le lalolagi atoa ma nei taunuuga uma, ma faʻamatalaga, ma pe faʻafefea ona aʻafia ai tagata masani, aso uma, ma o le auala lena e mafai ai ona tatou amata talanoa e uiga i lenei mea.
Paul Shrivastava (05:00):
E i ai nei auala e mafaufau ai ia i tatou lava e ese mai le natura, ae o loʻo i ai se isi mea. O le vaaiga a tagata o le lalolagi i le tele o atunuu e sili atu le atoatoa ma sili atu ona aofia ai, o tatou o le natura, o tatou o se vaega o le upega tafailagi o le natura, ma afai tatou te faia se mea i ai, e toe foi mai ma aafia ai i tatou. Pe e te manatu o le a fesoasoani lenā mea ma foʻia ai nisi o nei luʻi?
Fernanda Trías (05:31):
Ou te fiafia i le mea o Vandana Shiva, faifilosofia Initia, ecofeminist. Na ia talanoa e uiga i le eco-apartheid, o loʻo i ai se vavaeesega i le va o tagata ma isi mea o le natura. E taua mo le saienisi ona aʻoaʻoina mai lena faʻataʻitaʻiga, aua o le tele o nei faʻaaliga mai tagata moni-iinei i Kolomupia, e tele a tatou-e mafai ona manatu e le faʻasaienisi. I lena tulaga, o le faasaienisi i nisi taimi e mafai ona matua faasausili, saʻo? O le mea lena ou te manatu e mafai ona fesoasoani tele le auala e mafaufau ai ecofeminist. Ma o le tele foi o tamaitai e galulue i le faasaienisi e mafai ona aumaia lena suiga. Ma i le taimi nei i Amerika Latina, o loʻo i ai tusitala o loʻo vaʻavaʻai atu i isi ituaiga o malamalama ma tusia tala faʻasaienisi mai iina. Ou te manatu e matua manaia tele lena mea.
Paul Shrivastava (06:30):
Manaia tele. E te manatu o nisi o atinaʻe faʻasaienisi ma tekinolosi o loʻo faʻaleagaina moni ai faiga o le lalolagi, ma o le a le sao o tala faʻasaienisi i le puipuia o lena mea?
Fernanda Trías (06:47):
O le mea ou te lagona i nisi o taimi, o le faasaienisi e pei o se tina lelei o loo tamoe i tua o le tamaitiiti leaga o loo faaleagaina le fale. Ma o le tina o loo tamoe i tua na o le pikiina o meataalo, a ea? O le saienisi la i le taimi nei o le upega saogalemu lea tatou te faʻamoemoe uma o le a oʻo mai le saienisi ma suʻe se auala e laveaʻi ai i tatou mai le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma le faʻalavelave na tatou faʻatupuina, ma e le o le auala lena o le a aoga.
Afai tatou te faia le tulaga o meaʻai, mo se faʻataʻitaʻiga, o loʻo i ai tala faʻatatau e manaʻomia e le paneta ona gaosia le 60% sili atu meaʻai i le 2050 e faʻatumauina ai le faʻatupulaia o le faitau aofaʻi o le lalolagi. O le a matua faigata lava. O loʻo i ai faʻamatalaga faʻasaienisi ua uma ona agai atu i lena itu, mafaufau, lelei, e faʻafefea ona tatou faʻaogaina fualaʻau faʻatoʻaga poʻo fatu e faʻafefe ai le vevela? Ae afai e te mafaufau i ai, e tusa ma le 30% o meaʻai o loʻo gaosia i le lalolagi i le taimi nei ua leiloa pe faʻaumatia, ma o loʻo lima faʻatasi ma le kapitalisme, ioe. O le mea la tatou te manaʻomia o se suiga. O tala fa'asaienisi e fesoasoani ia i tatou, e tusa lava pe le maua se fofo, ioe, ae o le mea sili e fesoasoani i le suʻesuʻeina o le faʻafitauli ma fesoasoani i le tuʻuina atu o le fesili.
Paul Shrivastava (08:01):
O le manatu o lo'o e faia e uiga i faatufugaga po'o tala fa'atusa e fa'atupu ai le fesili - e alu i le fatu o mea o lo'o ta'ua e nisi o su'esu'ega fa'asaienisi fa'asaienisi, lea e faia ai su'esu'ega i le fa'atupu fa'atasi ma pa'aga.
Fernanda Trías (08:17):
Ma o le mafuaaga lena e taua tele ai le tuʻufaʻatasia, e te iloa, humanities ma le saienisi. Aua o faʻafitauli o loʻo tatou feagai nei ua sasaa atu i tuaoi ma matata o le poto. O lea tatou te ave suiga o le tau, e le na o se mataupu tau le siosiomaga. So'o se fa'ai'uga e tele sona a'afiaga tau tamaoaiga ma agafesootai. E tatau ona tatou mafaufau i manaoga o nuu taitasi i lona tulaga a o lei faatinoina soo se mea tatou te mananao e faatino. E tatau ona e mafaufau pe fa'afefea ona aoga i totonu o nu'u ma na luitau faapitoa.
Paul Shrivastava (08:53):
O lea la o se itu taua tele lea. O le mataupu o le localizing, e le na'o le pipii i fofo lautele, ae faʻapitoa i latou i le faʻalapotopotoga faʻale-aganuʻu. O le ki moni lava lena i le fofo, ma ia te aʻu, toe fai foi, i fafo atu o le malo o aganuu masani, faasaienisi masani. O a ni fautuaga e te ono maua mo saienitisi e auai i lenei ituaiga o galuega faatino?
Fernanda Trías (09:21):
O lenei manatu o suʻesuʻega faʻasaienisi ma faatufugaga e tuʻueseese ua matua salalau. Ae ui i lea, ou te manatu e tele a latou mea e tutusa ai nai lo le mea tatou te mafaufau i ai ona e manaʻomia uma le fiailoa ma le naunau e faʻafesoʻotaʻi i manatu e vaʻai mamao ese.
Paul Shrivastava (09:40):
Fa'afeso'ota'i togitogi e fai ai se mamanu tele. Ma o lenei, ia te au, o se gaioiga faatufugaga. E le o se gaoioiga faasaienisi.
Fernanda Trías (09:49):
E saʻo, ae ou te manatu atonu o saienitisi sili ona lelei o loʻo i ai lenei ituaiga o mafaufauga, e te iloa, o lenei mafaufau fatufatuaʻi. O le fatufatua'i o se mea e le na'o nisi tagata o ni tusiata. O i tatou uma o tagata fatufatua'i. Ina ua amata ona ou tusitusi… mafaufau e uiga i le tala o le a mulimuli ane Lime piniki, Sa i ai ni au elemene e foliga mai e matua le fesootai lava. Mo se faʻataʻitaʻiga, o le lanu piniki o le paʻu, o le tamaititi e maua i lenei maʻi faʻapitoa ... E pei o se, e te iloa, e pei o se patchwork, ae mo aʻu o se tusitala, e tatau ona ou faʻatuatuaina lenei faʻamatalaga. Na ou iloa e tutusa i latou. Ou te le iloa pe faapefea.
Paul Shrivastava (10:33):
Fa'afetai mo le fa'afofoga mai i lenei fa'asalalauga mai le International Science Council's Center for Science Futures na faia i faiga fa'apa'aga ma le Arthur C. Clarke Center for Human Imagination i UC San Diego asiasi futures.council.science e su'e nisi galuega a le Center for Science Futures. O lo'o taula'i atu i faiga fa'asolo a'e i faiga fa'asaienisi ma su'esu'ega ma tu'uina atu filifiliga ma mea faigaluega e faia ai fa'aiuga sili atu ona malamalama.
Paul Shrivastava, Polofesa o Pulega ma Faalapotopotoga i le Iunivesite o le Setete o Pennsylvania, na talimalo i le faasologa o le podcast. E fa'apitoa o ia i le fa'atinoga o Sini Tau Atina'e Fa'aauau. O loʻo faia foi le podcast i le galulue faʻatasi ma le Arthur C. Clarke Center mo Mafaufauga Tagata i le Iunivesite o Kalefonia, San Diego.
O le poloketi sa vaaia e Mathieu Denis ma tauaveina e Dong Liu, mai le Nofoaga Autu mo Saienisi Lumanai, le ISC's think tank.
Ata mai le Patrick Perkins on Unsplash.
Tuuese
O faʻamatalaga, manatu ma fautuaga o loʻo tuʻuina atu i totonu oa tatou blogs asiasi o mea ia a tagata fai sao, ma e le o atagia mai ai tulaga taua ma talitonuga o le International Science Council.